DOMAĆI ZNANSTVENI PROJEKTI
BIOLOŠKA ANTROPOLOGIJA I BIOMEDICINA
Rasvjetljavanje mehanizama rezistencije na terapiju raka debelog crijeva sa mutacijom BRAF pomoću integriranog -omics pristupa
Naziv projekta: Rasvjetljavanje mehanizama rezistencije na terapiju raka debelog crijeva sa mutacijom BRAF pomoću integriranog -omics pristupa
Voditelj projekta: dr. sc. Mirela Sedić
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju
Razdoblje provedbe projekta: 2019. – 2023.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Iris Car, asistent
- RASVJETLJAVANJE MEHANIZAMA REZISTENCIJE NA TERAPIJU RAKA DEBELOG CRIJEVA SA MUTACIJOM BRAF POMOĆU INTEGRIRANOG -OMICS PRISTUPA (2019. – 2023., Hrvatska zaklada za znanost, voditeljica dr. sc. Mirela Sedić)
Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti (HECUBA)
Naziv projekta: “Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti (HECUBA)”
Voditelj projekta: dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju
Razdoblje provedbe projekta: 2018. – 2022.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Nina Smolej Narančić, Institut za antropologiju
Ana Perinić Lewis, Institut za antropologiju
Luka Bočkor, Institut za antropologiju
Jasminka Despot Lučanin, Hrvatski studiji Sveučilišta u ŽZagrebu
Spomenka Tomek-Roksandić, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Tanja Ćorić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvojka Marija Zeljko, Warrington and Halton Hospitals, Velika Britanija
Šime Smolić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kratak opis projekta:
Osobe duboke starosti ogledan su primjer uspješnog starenja. Stoga je 2007. – 2009. provedeno antropološko istraživanje u zagrebačkim domovima za starije i nemoćne osobe u sklopu kojeg je za 300 osoba starih 85 i više godina prikupljen širok spektar podataka (anketni, biometrijski, DNA uzorci) koji čine polazište predloženog istraživanja. Protok vremena od 10 godina od inicijalnog istraživanja daje prvorazrednu mogućnost utvrđivanja dvaju ključnih ishoda: duljine života ispitanika (te izdvajanje poduzorka uistinu dugovječnih osoba) i duljine razdoblja njihove funkcionalne sposobnosti. Obje vrste ishoda predstavljaju krajnje točke prema kojima se mogu ocjenjivati sve mjerene značajke ispitanika te detektirati one koje obilježavaju uspješno starenje. Cilj je predloženog istraživanja da sveobuhvatno istraži utjecaj ne samo pojedinih bioloških odrednica i zdravstvenog stanja, već i socioekonomskih i psiholoških odlika kao i utjecaja osobne povijesti te čimbenika kulture (stavova, ponašanja, navika) na dinamiku procesa starenja. U sklopu projekta dodatno će se izvršiti genotipizacija „gena dugovječnosti“ i duljine telomera te regrutirati uzorak mladih odraslih osoba za komparativne genetičke analize. Utvrdit će se i učestalost rizičnih varijanti farmakogenetički relevantnih ADME gena koje mogu dovesti do štetnih djelovanja pri uzimanju pojedinih lijekova, što s obzirom na polipragmaziju prisutnu u ovoj dobnoj skupini predstavlja specifičan praktični doprinos projekta. Istraživanje povezanosti dvaju ključnih ishoda s biološkim, zdravstvenim i sociokulturnim obilježjima provest će multidisciplinarni tim stručnjaka iz različitih znanstvenih područja (medicina, biologija, antropologija, psihologija, ekonomija). Očekuje se da predloženo istraživanje fenomena dugovječnosti doprinese suvremenim teorijama starenja, ali i da ono urodi rezultatima koji bi mogli imati implikacije za gerontološku i gerijatrijsku praksu te za planiranje javnozdravstvenih i socijalnih politika u RH.
- ZDRAVSTVENE, KULTURNE I BIOLOŠKE ODREDNICE DUGOVJEČNOSTI: ANTROPOLOŠKA STUDIJA PREŽIVLJENJA U DUBOKOJ STAROSTI (HECUBA) (2018. – 2022., Hrvatska zaklada za znanost, voditeljica dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić )
Web stranica projekta: hecuba.inantro.hr
Metabolički sindrom, rizični čimbenici njegova nastanka, te kvaliteta života adolescenata i mlađih odraslih na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije
Naziv projekta: Metabolički sindrom, rizični čimbenici njegova nastanka, te kvaliteta života adolescenata i mlađih odraslih na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Saša Missoni / dr. sc. Miran Čoklo. dr. med., Institut za antropologiju, Zagreb
Suradne ustanove: Veleučilište „Lavoslav Ružička“, Vukovar
Razdoblje provedbe projekta: 2017. – 2019.
Kratak opis projekta:
Glavni cilj predloženog istraživanja je utvrditi prevalenciju MetS-a i pripadajućih nezaraznih bolesti, zajedno s odabranim okolišnim čimbenicima rizika na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Također je cilj utvrditi povezanosti između različitih čimbenika rizika za nastanak MetS-a: antropometrijskih (zajedno s pokazateljima sastava tijela), sociodemografskih, podataka o socioekonomskom statusu, životnih navika, prehrambenih navika, pokazatelja kvalitete života te utvrditi razlike u naglašenosti pojedinih simptoma MetS-a u odnosu na nezavisne varijable: spol, dobna skupina, mjesto stanovanja (urbano naspram ruralno) i razine stresa.
Utjecaj podrijetla i izolacije na ADME gene: primjer romske populacije
Naziv projekta: Utjecaj podrijetla i izolacije na ADME gene: primjer romske populacije
Akronim: ADMEROMA
Voditelj projekta: dr.sc. Marijana Peričić Salihović
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, Zagreb
Razdoblje provedbe projekta: 2015. – 2019.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Više o projektu: roma.inantro.hr
Suradnici:
Branka Janićijević
Nina Smolej Narančić
Tatjana Škarić-Jurić
Nada Božina
Matea Zajc Petranović
Ana Barešić
Željka Tomas
Kratak opis projekta:
Genomska raznolikost suvremenih populacija odražava demografske i evolucijske događaje u prošlosti. Genske posebnosti posebno se očituju u izoliranim populacijama u kojima je razmjena gena s drugim populacijama minimalna (npr. židovske populacije, Saami, Romi, Baski i populacije hrvatskih otočnih izolata) i u kojima se češće javljaju rijetke ili privatne mutacije. Romi su primjer populacije utemeljitelja u kojoj je višestoljetna sociokulturna izolacija ostavila tragove u zalihi gena, vidljive u znatnoj genskoj različitosti Roma od drugih populacija.
ADME geni, odgovorni za apsorpciju, distribuciju, metabolizam i izlučivanje lijekova, ubrajaju se u one koji pokazuju značajnu varijabilnost među populacijama. Unatoč dokazanoj funkcionalnoj ulozi, znanje o njihovoj distribuciji u izoliranim populacijama vrlo je ograničeno. Stoga u ovom projektu namjeravamo istražiti polimorfizme ADME gena analizom temeljnih ADME biljega i gena CYP2D6 i CYP1A2 na uzorku od 300 osoba, pripadnika triju različitih romskih skupina iz Hrvatske.
Glavni je cilj projekta odrediti varijacije ADME gena u romskoj populaciji kako bi se utvrdio utjecaj višestrukih učinaka utemeljitelja i uskog grla, izolacije i endogamije na ovu važnu skupinu gena. Javno dostupni podaci o romskim populacijama zajedno s podacima dobivenim u našim višegodišnjim sveobuhvatnim molekularno-genetičkim i epidemiološkim istraživanjima romske populacije ukazuju na specifičnu demografsku povijest, učestalu endogamiju, te visoki stupanj izolacije unutar romske populacije što čini istraživanu populaciju informativnim modelom za ovakav tip istraživanja.
Kako bismo ostvarili zadane ciljeve genotipizirat ćemo genske biljege – polimorfizme jednog nukleotida (SNP) i kraće In/Del lokuse, preuzete s popisa osnovnih biljega ADME gena (dostupno na www.pharmadme.org) i sekvencirati gene CYP1A2 i CYP2D6. Na temelju dobivenih podataka definirat ćemo intra- i interpopulacijsku strukturu te odrediti starost novonađenih mutacija kako bismo dobili informacije o njihovim vremenskim i prostornim značajkama. Također, na novim haplotipovima i privatnim varijantama provesti ćemo in silico funkcionalnu analizu.
Očekujemo da ćemo pronaći specifične razdiobe alela istraživanih lokusa unutar ADME gena, kao i genske osobitosti koje odražavaju indijsko podrijetlo Roma te pokazatelje koji upućuju na tok gena između romske i drugih populacija s kojima su dolazili u doticaj tijekom migracija iz Indije u Europu. Novoutvrđeni ADME genski profil svojstven romskoj populaciji bit će važan za svakodnevnu medicinsku praksu pri modulaciji farmakoterapije. Također, dobiveni će rezultati doprinijeti farmakogenetici upotpunjavanjem slike o varijacijama ADME gena kod Roma te omogućiti primjenu tih spoznaja u razvoju farmakogenetičkih testova specifičnih za ovu manjinsku populaciju koja u svijetu broji preko 15 milijuna ljudi. Očekujemo da će rezultati istaknuti populacijsku specifičnost ADME gena i potaknuti provedbu takvih istraživanja u ostalim izolatima svijeta.
Više o projektu – www.roma.inantro.hr
Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)
Naziv projekta: Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Saša Missoni
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, Zagreb
Razdoblje provedbe projekta: 2015. – 2018.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Noel Cameron, Loughborough University, School of Sport, Leicestershire, UK
Ellen Demerath, University of Minnesota, School of Public Health, Minneapolis, USA
Lawrence Schell, University at Albany, State University of New York, Albany, USA
Sanja Musić Milanović, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Ljiljana Muslić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Tamara Poljičanin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Alen Šelović, Opća bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska
Veselin Škrabić, KBC Split, Split, Hrvatska
Deni Karelović, KBC Split, Split, Hrvatska
Martina Šunj, KBC Split, Split, Hrvatska
Vesna Pavlov, KBC Split, Split, Hrvatska
Ivana Unić Šabašov, KBC Split, Split, Hrvatska
Olgica Martinis, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, Hrvatska
Mirjana Turkalj, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Denis Polančec, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Lucija Zenić, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Marcel Lipej, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Ivana Banić, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Jelena Živković, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Sandra Bulat Lokas, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Adrijana Miletić Gospić, Dječja bolnica Srebrnjak, Zagreb, Hrvatska
Stipan Janković, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
Deana Švaljug, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
Ana Žižić, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Sveučilište u Splitu, Split, Hrvatska
Joško Sindik, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Ana Perinić Lewis, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Dubravka Havaš Auguštin, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Natalija Novokmet, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Miran Čoklo, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Jelena Šarac, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Morana Jarec, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Matea Zajc Petranović, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska
Kratak opis projekta:
Metabolički sindrom (MetS) je vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti, s velikim utjecajem na zdravlje stanovništva i visokim troškovima liječenja. Njegova prevalencija je više od 30 % u općoj populaciji Hrvatske, uz posebno visoku stopu na hrvatskim otocima, do 58 %. Specifična obilježja istočnojadranskih otoka (genetički izolati s visokom razinom srođivanja, s miješanjem tradicionalnog i tranzicijskog životnog stila te stalnim depopulacijskim procesima) predstavljaju temelj za razvoj obrazaca čimbenika rizika koji utječu na pojavu MetS-a. Ovaj projekt je pilot-studija čiji su ciljevi: procijeniti prevalenciju poznatih čimbenika rizika (bioloških, ekoloških i ponašajnih) za razvoj MetS-a u ciljnim hrvatskim populacijama istočnojadranskih otoka i susjednog kopnenog područja te koristiti dobivene rezultate kao temelj za razvoj strategije intervencije. Populacijske kohortne studije trudnica i rođene djece su posebno pogodne za proučavanje ranih odrednica zdravlja i bolesti, koje se javljaju još u fetalnom razdoblju i djetinjstvu. Longitudinalni istraživački pristup će se primijeniti na reprezentativnom uzorku od 713 ispitanika u svakoj od dviju skupina: trudnica i njihove djeca u ciljnim populacijama otoka (Hvar, Brač i Vis) i susjednog kopnenog područja Splitsko-dalmatinske županije. Ishod projekta bit će otkrivanje skupova bitnih čimbenika rizika za razvoj MetS-a u istraživanim hrvatskim populacijama. Dugoročni ishod je postupno razvijanje osnove za djelotvornu strategiju intervencije usmjerene na bitne čimbenike rizika nastanka MetS-a. Važnost nalaza ove pilot-studije jest stvaranje temelja budućeg usmjerenijeg, populacijski prilagođenog modela rane intervencije, uključivanjem velikog broja bitnih čimbenika rizika za razvoj MetS-a, što će predstavljati značajan doprinos javnom zdravlju. Saznanja i iskustva stečena na temelju provedenih istraživanja doprinijet će stvaranju učinkovitijih programa promocije zdravlja, utemeljenih na teoriji planiranog ponašanja, uzimajući u obzir utvrđene lokalne sociokulturne i okolišne specifičnosti.
Više o projektu – www.cribs.inantro.hr
Temeljni razvojni miljokazi kao sredstvo stimuliranja razvoja predškolske djece
Naziv projekta: Temeljni razvojni miljokazi kao sredstvo stimuliranja razvoja predškolske djece
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Joško Sindik
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, Zagreb; hrvatski dječji vrtići
Razdoblje provedbe projekta: 2015–2016
Suradnici:
Lucija Dodigović, mag. informatologije i lingvistike, Institut za antropologiju, Zagreb
Selman Repišti, mag. psihologije, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
dr. sc. Miran Čoklo, dr. med., Institut za antropologiju, Zagreb
Suradne ustanove:
Dječji vrtići Dubrovnik, Dubrovnik
Dječji vrtić Maslačak, Zaprešić
Dječji vrtić Ivanić Grad, Ivanić-Grad
Kratak opis projekta:
Razvojni miljokazi su osnovna funkcionalna obilježja djece, lako prepoznatljiva u njihovom ponašanju (npr. crtanje kvadrata), karakteristična za dob djeteta. Jednostavnost razvojnih miljokaza ima izniman praktični potencijal, iskoristiv u obrazovne svrhe. Osnovna ideja projekta (ovaj projekt je prvi projekt u nizu), polazi od pretpostavke da bi direktno povezivanje razvojnih miljokaza karakterističnih za dob djeteta s aktivnostima koje se provode s djecom, omogućilo i roditeljima i odgojiteljima u predškolskim ustanovama njihovo ciljano i sustavno stimuliranje. U ovom projektu cilj je svođenje već prikupljenih podataka o razvojnim miljokazima djece na njihov manji broj, koji će odgojitelji ili roditelji u relativno kratkom razdoblju moći kod djece procijeniti. U predviđenom projektu koji će se nastaviti na ovaj, stručnjaci iz predškolskog odgoja, u pojedinim dobnim grupama djece, odabirat će i predlagati najpogodnije aktivnosti za stimuliranje pojedinih razvojnih miljokaza. Utvrđivanjem slaganja između više procjenjivača (odgojiteljica iste dobne skupine djece), rangirat će se najpogodnije aktivnosti za stimuliranje određenog razvojnog miljokaza, što će stvoriti osnovu za idući projekt. U posljednjem nastavku ovog inicijalnog projekta, razvojni miljokazi i pripadne najpogodnije aktivnosti za njihovo stimuliranje povezat će se u specijaliziranoj računalnoj programskoj podršci (software-u) za korisnike (odgojitelje i roditelje). Aktivnosti projekta sveli su se na analizu prikupljenih podataka u hrvatskim dječjim vrtićima, svođenje inicijalnog popisa miljokaza na njihov manji broj te publiciranje nalaza istraživanja u obliku znanstvene knjige. U posljednjem dijelu te knjige dane su i smjernice za praktični rad (odgojiteljima u dječjim vrtićima te roditeljima djece). Ishodi projekta stvorili su osnovu za kvalitetniju pripremu odgojitelja za rad s djecom, bolje stimuliranje razvoja djece u obiteljskom okruženju te proširenje znanstveno-praktične suradnje.
Publikacije:
- Sindik, J., Boban, M. (2016). Miljokazi razvoja predškolske djece – Studija na uzorku djece u hrvatskom predškolskom institucionalnom kontekstu. Zagreb: Institut za antropologiju; Hrvatsko antropološko društvo. ISBN 978-953-8092-01-5 (autorska knjiga)
- Sindik, J., Repišti, S., Miščenić, G. (2016). Basic psychometic validation of the developmental milestones for children’s play in children from four to seven years. Metodički obzori, 11(6), 6-23. (izvorni znanstveni rad) ISSN 1846-1484.
- Repišti, S., Sindik, J. (2015). Preliminarna psihometrijska validacija miljokaza razvoja dječje igre kod djece od navršene prve do četvrte godine života. Pregled, 56(3), 83-104. (pregledni rad) ISSN 0032-7271
Procjena i stimuliranje psiholoških karakteristika važnih za razvoj i uspješnost rukometaša i rukometašica
Naziv projekta: Procjena i stimuliranje psiholoških karakteristika važnih za razvoj i uspješnost rukometaša i rukometašica
Voditelj projekta: Doc. dr. sc. Joško Sindik, Institut za antropologiju
Suradnici:
Doc. dr. sc. Saša Missoni, Institut za antropologiju
Dr. sc. Jelena Šarac, dipl. antropolog, Institut za antropologiju
Kazimir Ilijaš, dipl. iur., Zagrebački rukometni savez
Una Gajić, prof. kineziologije, RK „Trešnjevka“
Morana Katalinić, viša sportska trenerica, Zagrebački rukometni savez
Cilj i implikacije projekta
Osnovni znanstveni ciljevi projekta su: konstruiranje specifičnog psihologijskog instrumentarija za utvrđivanje psiholoških obilježja relevantnih za uspješno bavljenje sportom, od najranije dobi do kasne faze sportske karijere sportaša i sportašica (1); probno, a potom i redovito korištenje razvijenog instrumentarija u svrhu dobivanja određenih standarda za pojedine dobne skupine i za određene razine sportske izvrsnosti (2); na temelju ovih standarda, provodit će se procjena tranzitivnih stanja psiholoških obilježja sportaša (3).
Naime, već u ranoj dobi rukometaša (od 10. godine nadalje), korisno je utvrditi odabrane psihološke karakteristike koje obuhvaćaju određene crte ličnosti koje se reflektiraju (u ovom slučaju) u većini situacija rukometne igre. Saznanja dobivena iz studije poprečnog presjeka u kojoj će se procjenjivati odabrane psihološke karakteristike moći će poslužiti kvalitetnijem radu rukometnih trenera, ali i roditelja mladih rukometaša, u svrhu detektiranja stanja u različitim fazama njihovog sportskog razvoja, te njihova konstruktivnog usmjeravanja.
Publications:
- Sindik, J., Bauer Čuk, A.-M. (2016). Psychological characteristics and traits in male handball players – optimism, athlete engagement and mental energy. Sport Scientific and Practical Aspects. 13(1), 5-11. (izvorni znanstveni rad) ISSN: 1840-4413.
- Sindik, J., Horvat, V., Hraski, M., Sertić, D. (2015). Application of the Multidimensional Inventory of Sport Excelence on the samples of young top female handball and volleyball players. Research in Physical Educations, Sport and Health, 4(2), 41-45. (izvorni znanstveni rad) ISSN 1857-8152
- Sindik, J., Missoni, S., Horvat, V. (2015). A comparison of psychological skills and traits in male handball players of different age groups. U: Book of Proceedings XVIII International Scientific Conference FIS Communications 2015 / Pantelić, S. (ur.). Niš, Srbija, 15.-17.10.2015., str. 293-298. Niš, Srbija: Faculty of sport and physical education, University of Niš. (izvorni znanstveni rad) ISSN: 9788687249714
- Sindik, J., Botica, A., Fiškuš, M. (2015). Preliminary psychometric validation of the Multidimensional Inventory of Sport Excellence: attention scales and mental energy. Montenegrin Journal of Sports Science and Medicine, 4(2), 17-28. (izvorni znanstveni rad) ISSN 1800-8755
- Sindik, J., Schuster, S., Botica, A., Fiškuš, M. (2015). Preliminary psychometric validation of the Multidimensional Inventory of Sport Excelence: anxiety and hardiness scales. Hrvatski športskomedicinski vjesnik, 30(1), 30-41. (izvorni znanstveni rad) ISSN 0354-0766
Zdravstveni status i kvaliteta života sportaša
Naziv projekta: Zdravstveni status i kvaliteta života sportaša
Voditelj projekta: Doc. dr. sc. Joško Sindik, Institut za antropologiju
Suradnici:
Doc. dr. sc. Saša Missoni, Institut za antropologiju
Dr. sc. Miran Čoklo, Institut za antropologiju
Doc. dr. sc. Davide Barbieri, The Laboratory of Kinanthropometry of the Dep. Biomedical and Specialty Surgical Sciences, University of Ferrara, Ferrara, Italija
Dr. sc. Martina Matovinović Osvatić, Klinički bolnički centar Rebro
Mr. sc.Tonći Grgurinović, dr.med., Poliklinika za medicinu rada i sporta s medicinsko-biokemijskim laboratorijem Zagrebačkog športskog saveza
Darko Tomić, dipl.iur., Poliklinika za medicinu rada i sporta s medicinsko-biokemijskim laboratorijem Zagrebačkog športskog saveza
Dr. sc. Jelena Šarac, dipl. antropolog, Institut za antropologiju
Cilj i implikacije projekta:
U prvoj fazi, analizirat će se isključivo postojeća medicinska dokumentacija, tj. podaci sistematskih pregleda sportaša za 2011. i 2012. godinu, iz odabranih sportova (ukupno 72 različita sporta).
Praktične implikacije odnose se prvenstveno na utvrđivanje specifičnih razlika u zdravstvenom statusu sportaša i sportašica, različitih dobnih grupa ali i vrsta sportova kojima se oni/e bave. Očekuje se da će istraživanje dati jasniji uvid o profilima zdravstvenog statusa sportaša i sportašica različite dobi i vrsta sportova kojima se bave. Kada se na temelju rezultata istraživanja odrede specifični profili zdravstvenog statusa te različitosti sportaš/ica u odnosu na tri nezavisne varijable, planirat će se mjere prevencije, u svrhu diferenciranog utjecaja na smanjenje nepoželjnih zdravstvenih pokazatelja. S druge strane, treneri će moći efikasnije planirati trenažna opterećenja u pojedinim sportovima za pojedine dobne skupine, s postizanjem očekivanih (visokih) motoričkih postignuća, a sa smanjenim rizikom ozljeđivanja i obolijevanja sportaša/ica. Dugoročno, to može utjecati na smanjenje sa zdravstvenog aspekta nepoželjnih a povećanje poželjnih efekata bavljenja vrhunskim sportom.
Financiran je od Poliklinike za medicinu rada i sporta s medicinsko-biokemijskim laboratorijem Zagrebačkog športskog saveza.
Publikacije:
- Sindik, J., Čoklo, M., Dolanc, I. (2017). Pokazatelji zdravlja kod hrvatskih softball igrača (prikupljenih rutinskim medicinskim pregledima). U: Zbornik radova 2. Međunarodni znanstveno- stručni skup “Fizioterapija u sportu, rekreaciji i wellnessu”. Smoljić, M., Janković, S. (ur.). Vukovar, Hrvatska, 3-4.11.2016., str. 199-210. Vukovar: Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. (izvorni znanstveni rad) ISSN 1849-8906
- Sindik, J., Šarac, J., Missoni, S., Schuster, S., Grgurinović, T., Tomić, D., Kondrič, M. (2017). A comparison of chosen health indicators determined during routine medical examinations between table tennis, badminton and squash players. Proceedings Book of the 14th ITTF Sports Science Congress & 5th World Racket Sports Congress, Kondrič, M., Zhang, X., Xiao, D. (ur.). Suzhou, May 23.-25.2015., str. 52-60. Lausanne, Switzerland: International Table Tennis Federation. (izvorni znanstveni rad) ISBN 978-2-8399-2071-1
- Sindik, J., Šarac, J., Missoni, S., Vukosav, J., Grgurinović, T., Tomić, D., Kondrič, M. (2016). Differences among table tennis and tennis players in chosen health indicators determined during routine medical examinations. In: Science and Racket Sports V. Kondrič, M., Zhang, X., Xiao, D. (ur.). Suzhou, China: Suzhou University Press, str. 28-35. ISBN 978-953-6378-69-2 (poglavlje u knjizi)
- Grgurinović, T., Sindik, J. (2016). Differences in health indicators in football players younger and older than 30 years. Sport Science and Health, 6(1), 62-73. (stručni rad) ISSN 2232-8211.
- Grgurinović, T., Sindik, J. (2015). Application of the mental toughness/hardiness scale on the sample of athletes engaged in different types of sports. Physical culture, 69(2), 77-87. (izvorni znanstveni rad) ISSN 2232-8211.
- Sindik, J.(2014). Preschool and School Programs of Physical Education as a Prevention: Effects, Correlates and Health Implications. In: Handbook of Physical Education Research – Physical Education: Role of School Programs, Children’s Attitudes and Health Implications. Todaro, R. (ur.). New York: NOVA Publishers, str. 335-360. ISBN 978-1-63321-076-9 (poglavlje u knjizi)
- Dodigović, L., Sindik, J. (2015). Comparison of selected health and morphological parameters between classic swimming and synchronized swimming. Sport Scientific and Practical Aspects, 12(2), 5-9. (izvorni znanstveni rad) ISSN 1840-4413
- Dodigović, L., Sindik, J. (2015). A Comparison of the Antropological Determinants for Swimming and Synchronized Swimming in Young Female Athletes. Sports Science and Health, 5(2), 129-133. (kratko priopćenje) ISSN 2232-8211
Istraživanje životnih navika adolescenata s ciljem prevencije pretilosti, dijabetesa tipa II i kardiovaskularnih bolesti
Naziv projekta: Istraživanje životnih navika adolescenata s ciljem prevencije pretilosti, dijabetesa tipa II i kardiovaskularnih bolesti
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Vesna Jureša, NZJZ dr Andrija Štampar
Voditelj Inantro tima: Doc. dr. sc. Saša Missoni
Cilj:
Učestalost metaboličkoga sindroma razlikuje se s obzirom na dob, spol, stupanj uhranjenosti i primijenjene kriterije, te se kreće od 0–11 % u općoj populaciji, a u populaciji prekomjerno teške i pretile djece od 5–33%. Cilj ovoga projekta je bio utvrditi učestalost metaboličkoga sindroma među adolescentima u Hrvatskoj.
Prehrambene navike i metabolički sindrom kod adolescenata
Naziv projekta: Prehrambene navike i metabolički sindrom kod adolescenata
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Saša Missoni
Suradnici:
Institut za antropologiju: Prof. dr. sc. Zijad Duraković, dr. sc. Joško Sindik, akademik Pavao Rudan
Agencija za odgoj i obrazovanje: Olgica Martinis
Klinička bolnica Dubrava: Prof. dr. sc. Željko Romić, Biserka Orehovec
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: prim. dr. sc. Krunoslav Capak, Goranka Petrović, Dr. Pavle Jeličić, Dr. Andreja Barišin, Dr. Iva Pejnović Franelić, Doc. dr. sc. Jasna Pucarin-Cvetković
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić
Financiran od Hrvatske agencije za hranu.
Cilj projekta je praćenje prehrambenih navika školske populacije u kontinentalnoj i primorskoj Hrvatskoj, kao i edukacija o preporučenim prehrambenim navikama i važnosti umjerene tjelesne aktivnosti kako bi se poboljšala kvaliteta života.
Provedeno je istraživanje u srednjim školama RH:
- dvije otočne srednje škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji (Gimnazija Hvar i podružnica u Jelsi)
- četiri u kontinenentalnoj, sjeverozapadnoj Hrvatskoj:
- Grad Zagreb (V. gimnazija i Gimnazija Tituša Brezovačkog u Zagrebu)
- Krapinsko-zagorska županija (Srednja škola Pregrada),
- Varaždinska županija (Druga gimnazija u Varaždinu)
- jednoj kontinentalnoj u Osječko-baranjskoj županiji (Srednja škola u Belom Manastiru).
Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti
Šifra projekta: MZOŠ 196-1962766-2747
Naziv projekta: Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti
Voditeljica: Prof. dr. sc. Nina Smolej Narančić
Naziv programa: ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POPULACIJSKE STRUKTURE HRVATSKE
Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Prosudbena skupina: Etnologija i antropologija
Sažetak: U okviru istraživanja biološke varijabilnosti čovjeka, stanovništvo Hrvatske pruža iznimne analitičke mogućnosti s obzirom na prisutnost reprodukcijski izoliranih subpopulacija koje omogućuju primjenu populacijsko-genetičkih i genetičko-epidemioloških modela u istraživanjima mikroevolucijskih procesa i studijama genetske podloge kompleksnih bioloških obilježja. Cilj: Glavni je cilj istraživanja iskoristiti prednosti strukture današnje populacije Hrvatske s namjerom da se prouči varijabilnost kompleksnih svojstava od djetinjstva do duboke starosti. Očekivani rezultati: Očekuje se da će provedba usporednih istraživanja u izoliranim subpopulacijama te u općoj populaciji Hrvatske doprinijeti razumijevanju uloge genetske i okolišne komponente (te njihovih interakcija) u razvoju kompleksnih bioloških obilježja od značaja za zdravlje stanovništva. Istraživanja morfoloških osobina i funkcionalne sposobnosti u dobno specifičnim reprezentativnim uzorcima (djeca, mladež, odrasli te osobe duboke starosti) omogućit će bolje razumijevanje dinamičkih procesa koji se odvijaju tijekom rasta i razvoja te starenja. Način provjere rezultata: Testirat će se podudarnost rezultata dobivenih različitim kvantitativno-genetičkim i molekularno-genetičkim pristupima te nalazi usporediti s drugim srodnim istraživanjima koja se provode u svijetu. Važnost predloženog istraživanja: Predloženo istraživanje upotpunit će teorijske spoznaje o povezanosti biološke varijabilnosti s povijesnim, demografskim, kulturnim i ekološkim čimbenicima. Izrađene populacijski specifične referentne vrijednosti (npr. za plućne funkcije, denzitometrijske vrijednosti, visinu, težinu, BMI) bit će primjenjive u biomedicinskoj praksi. Istraživanje će značajno proširiti bazu podataka o današnjoj populaciji što će omogućiti brojna populacijsko-genetička i genetičko-epidemiološka istraživanja fenotipske i genotipske strukture stanovništva Hrvatske. Takva će baza poslužiti i za detektiranje promjena kompleksnih bioloških svojstava pod utjecajem okolišnih činioca u longitudinalnim antropološkim istraživanjima. Njezin izuzetno vrijedan segment odnosit će se na osobe duboke starosti i bit će temelj budućeg “Registra praćenja stogodišnjaka Hrvatske”.
Ključne riječi: antropologija, genetička epidemiologija, kompleksna obilježja, asocijacijske studije, rast i razvoj, starenje
Populacijska struktura Hrvatske – antropogenetički pristup
Šifra projekta: MZOŠ 196-1962766-2751
Naziv projekta: Populacijska struktura Hrvatske – antropogenetički pristup
Voditelj: Akademik Pavao Rudan
Naziv programa: ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POPULACIJSKE STRUKTURE HRVATSKE
Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Prosudbena skupina: Etnologija i antropologija
Sažetak: Izolirane populacije (genetički izolati) prikladan su model proučavanja procesa mikroevolucije čovjeka. Činjenica da danas nestaju posljednje autohtone reprodukcijski izolirane otočne populacije Hrvatske i Europe, imperativ je provođenja antropogenetičkih istraživanja otočnog stanovništva Jadrana, kako bi ostali zabilježeni stupanj i uzroci njihove biološke (genetičke) izoliranosti te molekularnogenetička specifičnost, formirani povijesnim migracijama i kontaktima stanovništva. Uz proučavanje tih ciljnih otočnih populacija Hrvatske, projekt je usmjeren i na prostor jugoistočne Europe, jedno od ključnih područja naseljavanja europskog kontinenta još od vremena paleolitika i neolitika. Time je projekt nastavak i proširenje više od tri desetljeća kontinuiranih antropoloških istraživanja stanovništva Hrvatske u cilju: a) nadopune “HRVATSKE ANTROPOLOŠKE I ANTROPOGENOMIČKE BAZE/BANKE” (HAAB); b) unapređenja teorijskih spoznaja antropologije: identifikacije uzroka i posljedica mikroevolucije našeg stanovništva, posebno obrazaca njegove mobilnosti, migracija i naseljavanja tijekom povijesti; c) istraživanja etnografskih izvora, folklorističkih zapisa i rukopisa koji potvrđuju raznolikosti ili sličnosti uočene nakon imigracija u novi biotop; d) pojašnjenja povijesti stanovništva proučavanjem obrazaca genetičkih varijacija suvremenih populacija i njihove genetičke substrukture analizama filogeografske distribucije genetičkih biljega (mtDNA, autosomnih i kromosoma Y) u cjelini, kako bi se postigla najviša rezolucija prikaza antropogenetičke varijabilnosti današnjeg stanovništva Hrvatske u rekonstrukciji genetičke povijesti suvremenih populacija ovoga dijela Europe. Projekt pruža i podlogu proučavanju e) polimorfizama kandidatskih gena za razvoj kompleksnih svojstava za koje se zna, ili pretpostavlja, da su učestalija u reprodukcijski zatvorenijim zajednicama te f) vanjskih čimbenika (npr. prehrana) kao mogućih uzroka nekih bolesti i mogućnostima njihove prevencije. Istraživanja će se provesti u Institutu za antropologiju već razrađenim holističkim analitičkim pristupom. Rezultati istraživanja proširit će HAAB, a zbog ubrzanog razvoja molekularne genetike u bliskoj budućnosti (nove tehnologije istraživanja) omogućit će otkrivanje novih genetičkih biljega za kompleksna svojstva i biti temelj znanstvenim i primijenjenim antropogenomičkim istraživanjima.
Ključne riječi: antropologija, populacijska genetika, genetički izolati, Y kromosom, mtDNA, holistički pristup
Molekularno-genetička obilježja populacija utemeljitelja – Romi kao model
Naziv projekta: Molekularno-genetička obilježja populacija utemeljitelja – Romi kao model
Šifra projekta: MZOŠ 196-1962766-2763
Voditeljica: Prof. dr. sc. Branka Janićijević
Naziv programa: Antropološka istraživanja populacijske strukture Hrvatske
Znanstveno područje: humanističke znanosti
Prosudbena skupina: etnologija i antropologija
Sažetak: Romi su primjer transnacionalne, izolirane populacije utemeljitelja zajedničkog (indijskog) podrijetla koju danas čini kompleksna mreža endogamnih podskupina od kojih se neke, premda nastanjene unutar vrlo malih zemljopisnih udaljenosti, mogu razlikovati po dijalektu, jeziku, religiji te sociokulturnom ustroju i običajima. Cilj predloženog projekta jest proučiti romsku populaciju u Hrvatskoj kao model izolirane populacije utemeljitelja kako bi se procijenila populacijska i genetička struktura te opterećenje populacije monogenski determiniranim poremećajima. Hipoteza: visoki stupanj srođivanja i izolacije dovodi do pojave visoke stope rijetkih recesivnih genetičkih poremećaja, privatnih mutacija i mutacija utemeljitelja te se unutar pojedinih podskupina očekuje više pojedinaca s istim, inače rijetkim, monogenskim poremećajima. Izolirane populacije utemeljitelja pogodne su za otkrivanje mutacija odgovornih za nastanak monogenskih poremećaja, te se očekuje uspješna primjena analize genske vezanosti i podudarnosti haplotipova. Očekivani rezultati predloženog projekta su: odrediti populacijsku i genetičku strukturu primjenom analiza uniparentalnih genetičkih polimorfizama; potvrditi pretpostavku o visokoj stopi rijetkih monogenskih poremećaja te doprinijeti novim teorijskim spoznajama o njihovoj molekularno-genetičkoj arhitekturi te boljim razumijevanjem tradicije, uvjeta života i zdravstvenog statusa Roma, pomoći njihovom intenzivnijem uključivanju u širu društvenu zajednicu uz očuvanje nacionalnog identiteta, tradicijske kulture i jezika. Provjera dobivenih rezultata antropoloških, molekularno-genetičkih i epidemioloških istraživanja provest će se u odnosu na opću populaciju u Hrvatskoj kao i u odnosu na u literaturi dostupne podatke o drugim općim i romskim populacijama u Europi kao i populacijama Indije i Pakistana. Važnost predloženog istraživanja ocrtava se u činjenici da se radi o prvim opsežnim antropološkim, molekularno-genetičkim i epidemiološkim istraživanjima utemeljenim na suvremenim molekularno-genetičkim i biostatističkim analizama koja će doprinijeti potpunijem razumijevanju romske populacije u RH te unaprjeđenju uvjeta života, zdravstvenog stanja i intenzivnijeg uključivanja u širu društvenu zajednicu, a što je posebno naglašeno europskom inicijativom vezanom uz proglašenje „Dekade za integraciju Roma (2005.-2015.)“ i Nacionalnim programom za Rome Vlade RH.
Ključne riječi: izolirane populacije utemeljitelja Romi, populacijska i genetička struktura, uniparentalni polimorfizmi,monogenski poremećaji
Promjene funkcija organa starenjem, radna sposobnost i biološka dob
Šifra projekta: MZOŠ 196-0342282-0291
Naziv projekta: Promjene funkcija organa starenjem, radna sposobnost i biološka dob
Voditelj: Prof. dr. sc. Zijad Duraković
Naziv programa: Zdravstveni aspekti tjelesne aktivnosti
Znanstveno područje: Biomedicina i zdravstvo
Prosudbena skupina: Javnozdravstvena istraživanja
Sažetak: Jedna od svrha ovog istraživanja je približiti se postavljanju kriterija biološke dobi. Analizirat će se promjene funkcije i ustroja kardiovaskularnog, respiratornog i renalnog statusa: kliničkog statusa, elektrokardiograma, ehokardiograma, 24-satnog elektrokardiograma, ergometrijskog ispitivanja funkcijske sposobnosti srca, respirometrija, klirens kreatinina, u osobe koja ne boluje od bolesti tih sustava. Konačni je cilj odgovoriti na pitanje da li se može ocjenjivati starost na osnovi procjene biološke dobi glede funkcijskih sposobnosti sustava nutarnjih organa: sustava srca i krvožilja, dišnog sustava i bubrežnog sustava istovremeno. Svrha je i ocijeniti radnu sposobnost glede približavanja biološkog dobi na osnovi funkcijskih parametara sposobnosti obavljanja tjelesnog napora. Proučiti će se razlozi hipersaturacije i razloge otrovanja lijekovima u starijih bolesnika, kako bi se utvrdile smjernice i sugerirao preventivni pristup u liječenju tih osoba. Istraživanje će biti provedeno retrospektivno i ad hoc. U osoba liječenih u bolnici u posljednjih 10-15 godina, analizirat će se hipersaturacija i otrovanje lijekovima i donijeti smjernice racionalne farmakoterapije, napose u sprječavanju hipersaturacije i otrovanja lijekovima. Proučit će se akutni incidenti za vrijeme tjelovježbe u starijih osoba, kako bismo djelovali mjerama primarne, sekundarne ili tercijarne prevencije. U osoba naglo umrlih tijekom rekreacijskog tjelesnog vježbanja analizirati će se podaci napose kardiovaskularnog sustava, kako bi se prevenirala iznenadna smrt tijekom tjelovježbe. Očekivani su rezultati da starost počinje u četvrtoj deceniji života, ne s dobi od 65 godina. Donijeti će se preporuke o tome tko smije, a tko ne smije baviti se tim aktivnostima. Očekivani su rezultati da starenje započinje nakon 30-e godine života, a ne s dobi od 65 ili više. Istraživanje i rezultati u svim segmentima dostupni su provjeri. Važnost istraživanja sastoji se u procjeni starenja na osnovi biološke, a ne kronološke dobi.
Ključne riječi: biološka dob, funkcije nutarnjih organa, hipersaturacija lijekovima, otrovanje lijekovima, radna sposobnost, tjelovježba i iznenadna smrt
Stohastički i kibernetički modeli u antropologiji
Šifra projekta: 196-1962766-2736
Naziv projekta: Stohastički i kibernetički modeli u antropologiji
Voditelj: Prof. dr. sc. Jasna Miličić
Naziv programa: ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POPULACIJSKE STRUKTURE HRVATSKE
Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Prosudbena skupina: Etnologija i antropologija
Sažetak: Dosadašnja istraživanja pokazuju da stohastički i kibernetički modeli pridonose boljem razumijevanju strukture ljudskih populacija odnosno njihovih svojstava. Predloženo istraživanje ima cilj (1) unaprijediti postojeće multivarijantne statističke i kibernetičke metode za analizu populacijske strukture i njezinih specifičnih karakteristika; i (2) konstruirati i verificirati nove stohastičke i kibernetičke modele za proučavanje latentne strukture izoliranih populacija na primjerima morfoloških, psiholoških i biodemografskih svojstava. Analiza podataka dobivenih primjenom novih modela omogućit će procjenu utjecaja pojedinih ispitivanih čimbenika na razvoj populacija, a time i testiranje modela. Na temelju dobivenih rezultata moći će se izvesti odgovarajući epistemološki zaključci o vjerodostojnosti (realističnosti) raznih vrsta modela odnosno objašnjenja/predviđanja koje modeli pružaju. Takvi su zaključci relevantni ne samo za antropologiju, već i za filozofiju znanosti. U kauzalnim modelima bit će istraženi kriteriji razdvajanja antropoloških varijabli, kauzalna svojstva pojedinih modela, koristeći se predviđanjima, intervencijama i protučinjenicama. Na kibernetičkim modelima biodemografije istraživat će se međusobna povezanost malih lokalnih zajednica. Prije empirijskog istraživanja glavnih biodemografskih pokazatelja za danu populaciju (dobne strukture, mortaliteta i nataliteta) ispitat će se preciznost modelskih rješenja pojedinih biodemografskih simulacija. Istraživanja će obuhvatiti biodemografske karakteristike populacije Republike Hrvatske u cjelini, zatim pojedinih njezinih regija koje nisu zahvaćene depopulacijom, kao i regija i populacija zanimljivih za daljnja istraživanja. Kritičko vrednovanje kibernetičkih modela biodemografije – počevši od osnovnog modela (LOPI) – i njihovih rezultata omogućit će objektivnije, kvantitativno utemeljeno sagledavanje asimetričnosti između manjih lokalnih zajednica i centara kojima te zajednice gravitiraju. Moguća korist od stečenih spoznaja nije samo teorijska. Stohastički modeli nalaze primjenu u čitavom nizu antropoloških straživanja: od izrade sustava tjelesnih mjera za standardizaciju odjeće i obuće (npr. u svrhu prilagodbe standarda ISO lokalnoj populaciji) do planiranja materijalnih sredstava u oružanim snagama (npr. u svrhu prilagodbe standardima NATO-a). S druge strane, na temelju kibernetičkih modela biodemografije mogu se razmatrati različiti scenariji za održivi razvoj pojedinih naselja i regija.
Ključne riječi: multivarijatna analiza, kauzalne mreže, biodemografija, kibernetika
BIOARHEOLOGIJA I ARHEOLOGIJA
Bones, isotopes and genes: Health, diet and ancestry of the Roman period inhabitants of Croatia
Naziv projekta: Bones, isotopes and genes: Health, diet and ancestry of the Roman period inhabitants of Croatia
Voditelj projekta: dr. sc. Mario Novak
Ustanova koja provodi projekt: Institut za antropologiju
Razdoblje provedbe projekta: 2023. – 2027.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Razdoblje prevlasti Rimskog Carstva na području Europe i Mediterana jedno je od ključnih perioda u povijesnom razvoju ovog dijela svijeta. Strukturne političke, društvene i ekonomske promjene nastale vlašću Rimljana imale su izniman utjecaj na demografsku i populacijsku strukturu lokalnog stanovništva, uvođenje novih prehrambenih navika te pojavu i širenje zaraznih bolesti. Kako bi se dobila jasnija i detaljnija slika o navedenim procesima ovim projektom provest će se sveobuhvatno istraživanje ljudskih ostataka i materijalne kulture s deset antičkih nalazišta iz Hrvatske što uključuje arheološko-kronološku kontekstualizaciju, standardnu bioarheologiju, analizu stabilnih izotopa ugljika i dušika, analizu olova u organizmu te analizu drevne DNA i DNA patogena. Kroz navedeni projekt se po prvi puta sistematski istražuju antičke populacije s prostora Hrvatske na lokalnom i regionalnom nivou koristeći holistički pristup i najmodernije analitičke tehnike, a većina analiza provodi se u laboratorijima u Hrvatskoj. Predloženo istraživanje će iz temelja izmijeniti naše znanje o antičkim stanovnicima Hrvatske što predstavlja izniman korak naprijed u antičkoj arheologiji ne samo u Hrvatskoj već i u širem europskom i mediteranskom kontekstu.
- BONES, ISOTOPES AND GENES: HEALTH, DIET AND ANCESTRY OF THE ROMAN PERIOD INHABITANTS OF CROATIA /Hrvatska zaklada za znanost, istraživački projekti, 2023.-2027., voditelj dr. sc. Mario Novak
Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)
Naziv projekta: “Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)”
Voditelj projekta: dr. sc. Ivor Janković
Ustanova koja provodi projekt: Institut za antropologiju
Razdoblje provedbe projekta: 15. 02. 2020. – 14. 02. 2024.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Ivor Janković, Znanstveni savjetnik, Institut za antropologiju, Hrvatska
Mario Novak, Znanstveni suradnik, Institut za antropologiju, Hrvatska
Barbara Cvitkušić, Znanstveni suradnik, Institut za antropologiju, Hrvatska
Darko Komšo, Ravnatelj, Arheološki muzej Istre, Hrvatska
Siniša Radović, Znanstveni suradnik, Hrvatska kademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska
Sanjin Mihelić, Ravnatelj, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatska
Tihomir Percan, Arheolog konzervator, Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatska
Zlatko Perhoč, Predavač, Ministarstvo za obrazovanje, Rheinland-Pfalz, Njemačka
James Ahern, Redoviti profesor, Sveučilište u Wyomingu, SAD
Rory Becker, Docent, Sveučilište Istočni Oregon, SAD
Emanuela Cristiani, Docent, Sveučilište Sapienza u Rimu, Italija
Marco Peresani, Docent, Sveučilište u Ferrari, Italija
Federica Fontana, Docent, Sveučilište u Ferrari, Italija
Ron Pinhasi, Redoviti profesor, Sveučilište u Beču, Austrija
Stefano Benazzi, Redoviti profesor, Sveučilište u Bologni, Italija
Kratak opis projekta:
Glavni ciljevi projekta Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA) su: 1. steći bolji uvid u različite aspekte ponašanja ljudi na području Istre u vrijeme gornjeg paleolitika, 2. usporediti te aspekte u vremenu (kronološka dimenzija) i prostoru (geografska dimenzija), 3. stvoriti kvalitetnu bazu podataka kao podlogu za usporedbe s istovremenim nalazištima na širem području te podići razinu svijesti o značaju lokalne arheološke baštine.
Navedene ciljeve postići ćemo putem interdisciplinarnih istraživanja i pristupa, uključujući: 1. arheološka istraživanja na dva nalazišta na kojima su pronađeni pokazatelji ljudskog prisustva u radoblju gornjeg paleolitika (Abri Kontija 002 i Ljubićeva pećina, oba u Istri), 2. detaljne analize arheoloških nalaza s navedenih, kao i još nekoliko nalazišta s prostora Istre (Romualdova Pećina, Pupićina peć i Šandalja II) i nalazišta s prostora Italije (Grotta del Broion, Riparo Broion, Grotta Paina, Grotta Fiumane, Grotta Rio Secco, Ponte di Pietra, Grotta Trene, and Riparo Tagliente), 3. usporedbu s ranije obljavljenim rezultatima analiza relevantnih lokaliteta u obližnjim prostorima (npr. Dalmacija, Bosna i Hercegovina i dr.), 4. kroz aktivni pristup promicanja spoznaja o važnosti arheološke građe i lokaliteta u javnosti.
Metodologija istraživanja uključuje arheološka iskopavanja dva lokaliteta na području Istre (Abri Kontija 002 i Ljubićeva pećina) tijekom kojih će biti sakupljeni uzorci za radiometrijska datiranja, analize sedimentne DNA, geoarheološke i druge relevantne analize. Sakupljena arheološka građa bit će analizirana interdisciplinarnim metodama koje uključuju litičke i sirovinske analize, zooarheološke analize, analize drevne DNA i ZooMS.
- PRAPOVIJESNI LOVCI I SAKUPLJAČI U ISTRI I OBLIŽNJIM REGIJAMA: OBRASCI ŽIVOTA TIJEKOM KASNOG PLEISTOCENA (PREHISTRIA) (2020.-2024., Hrvatska zaklada za znanost, voditelj dr. sc. Ivor Janković)
Web stranica projekta: prehistria.inantro.hr
Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske – multidisciplinarni pristup (PASTLIVES)
-
- Naziv projekta: Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske – multidisciplinarni pristup (PASTLIVES)Voditelj projekta: dr. sc. Mario Novak, znanstveni suradnikUstanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, ZagrebRazdoblje provedbe projekta: 2017. – 2020.Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanostWeb stranica: pastlives.inantro.hr
Suradnici:
Jacqueline Balen, Arheološki muzej Zagreb
Mislav Čavka, Sveučilišna bolnica Dubrava, Zagreb
Ron Pinhasi, University College Dublin, Irska
Sarah McClure, Pennsylvania State University, SAD
Claudio Tuniz, the ‘Abdus Salam’ International Centre for Theoretical Physics, Trst, Italija
Stefano Benazzi, Università di Bologna, Italija
Tamás Hajdu, Eötvös Loránd Tudományegyetem, Budimpešta, Mađarska
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Konzultanti:
Dragana Rajković, Muzej Slavonije, Osijek
Darko Komšo, Arheološki muzej Istre, Pula
Domagoj Perkić, Dubrovački muzeji/Arheološki muzej, Dubrovnik
Natalija Čondić, Arheološki muzej u Zadru, Zadar
Hrvoje Potrebica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvoje Kalafatić, Institut za arheologiju, Zagreb
Kratak opis projekta:
Svrha ovog projekta jest istražiti kompleksan set bioloških, društvenih i kulturnih promjena i procesa koji su se odvijali na području Hrvatske između ranog neolitika i kasnog brončanog doba (6000.-1000. god. pr. Kr.) kroz sveoubuhvatno multi- i interdisciplinarno istraživanje ljudskih bioloških ostataka koje kombinira klasične arheološke i bioarheološke metode s najsuvremenijim tehnikama kao što su analize stabilnih izotopa i drevne DNA, radiološke i geometrijsko-morfometrijske analize, radiokarbonsko datiranje i mikroCT skeniranje. Istraživanjem će biti obuhvaćeno 20 prapovijesnih arheoloških nalazišta iz svih krajeva Hrvatske s 400 kostura (300 kosturnih i 100 paljevinskih ukopa). PASTLIVES projekt će obraditi slijedeća istraživačka pitanja: a) populacijska kretanja, demografija i društvena organizacija; b) populacijska genetika; c) prehrana i opće zdravlje; d) namjerno nasilje i sukobi. Spomenuta pitanja biti će proučavana kroz korištenje dva glavna pristupa: a) regionalni, i b) temporalni, tj. projekt će uvidjeti postoje li regionalne i kronološke razlike u određenim biološkim pokazateljima kao što su prosječna životna dob, očekivani životni vijek, prehrana i opće zdravstveno stanje između proučavanih prapovijesnih populacija. Uz to, dobiveni podaci usporedit će se na temelju spola te dobnih i socijalnih skupina kako bi se provjerilo je li neka od ispitivanih kategorija bitno utjecala na kvalitetu života analiziranih osoba. Kako bi se dobio još bolji uvid u istraživane fenomene rezultati dobiveni ovim istraživanjima usporedit će se sa sličnim podacima iz Mađarske. Predloženi pristup će omogućiti bolje razumijevanje i dobivanje jasnije slike o različitim aspektima prapovijesnog života (i smrti) kao što su populacijska struktura, pogrebne prakse i običaji, pojava nasilja, prehrana, mobilnost i seobe na području Hrvatske ali i u širem europskom kontekstu.
Publikacije i prezentacije:
- Prehistoric massacre revealed. Perimortem cranial trauma from Potočani, Croatia, 2017.
- 19th Annual Conference of the British Association for Biological Anthropology and Osteoarchaeology, Liverpool 2017.
- 19th Annual Conference of the British Association for Biological Anthropology and Osteoarchaeology, Liverpool 2017. – poster
- 23rd Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Maastricht, 2017.
- 87th Annual Meeting of the American Association of Physical Anthropologists
- Naziv projekta: Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske – multidisciplinarni pristup (PASTLIVES)Voditelj projekta: dr. sc. Mario Novak, znanstveni suradnikUstanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, ZagrebRazdoblje provedbe projekta: 2017. – 2020.Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanostWeb stranica: pastlives.inantro.hr
- REKONSTRUKCIJA PRAPOVIJESNOG (OD NEOLITIKA DO BRONČANOG DOBA) NAČINA ŽIVOTA NA PODRUČJU HRVATSKE – MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP (PASTLIVES) / 2017. – 2021., Hrvatska zaklada za znanost, voditelj dr. sc. Mario Novak
- ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA KASNOG PLEISTOCENA I RANOG HOLOCENA U LIMSKOM KANALU, ISTRA/ 2014. – 2017., Hrvatska zaklada za znanost, voditelj prof. dr. sc. Ivor Janković
Kulturalne promjene i dinamika arheoloških populacija na istočnom Jadranu
Šifra projekta: MZOŠ 196-1962766-2740
Naziv projekta: Kulturalne promjene i dinamika arheoloških populacija na istočnom Jadranu
Voditelj: Prof. dr. sc. Stašo Forenbaher
Naziv programa: ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA POPULACIJSKE STRUKTURE HRVATSKE
Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Prosudbena skupina: Etnologija i antropologija
Sažetak: Prostor istočnog Jadrana naseljen je već stotinama tisuća godina, no mnoge pojedinosti populacijske dinamike tijekom tog dugog razdoblja nisu nam poznate. Iz niza otvorenih ili nedovoljno razjašnjenih pitanja izdvajamo: najranije naseljavanje regije; dolazak anatomski modernog čovjeka; naseljenost regije početkom holocena; proces širenja zemljoradnje; restrukturiranje društva potkraj bakrenog doba; te uključivanje u klasičnu civilizaciju Sredozemlja. Cilj predloženog istraživanja je pridonijeti poznavanju razdoblja u prošlosti istočnog Jadrana koja su bila obilježena kulturološkim i demografskim kontinuitetom, te definirati epizode intenzivnih kulturoloških i demografskih promjena tijekom pretpovijesti i starije povijesti. Inovacija, difuzija i migracija temeljni su procesi kulturološke promjene. Glavna je pretpostavka istraživanja da migracije prate nagle, sveobuhvatne kulturološke promjene koje se odražavaju u arheološkoj građi (posmrtnim ostacima ljudi i njihove materijalne kulture). Rezultati analiza građe prikupljene s niza istočnojadranskih arheoloških nalazišta omogućit će detaljniju rekonstrukciju populacijske dinamike tijekom pleistocena i holocena, procjenu utjecaja promjena prirodnog okoliša na dinamiku ljudskih populacija, kao i utjecaja populacijske dinamike na prirodni okoliš, te procjenu kulturnih i bioloških udaljenosti (u prostoru i vremenu) među analiziranim skupinama. Usporedba pokazatelja temeljenih na materijalnoj kulturi s pokazateljima temeljenim na analizama posmrtnih ostataka ljudi omogućit će provjeru glavne pretpostavke istraživanja. Provjera rezultata omogućit će se upućivanjem na recenziju znanstvenih radova i priopćenja, ocjenjivanjem kvalifikacijskih radova suradnika, prezentiranjem rezultata istraživanja u javnim glasilima, na izložbama i istraživanim nalazištima, te procjenjivanjem redovnih godišnjih izviješća rada na projektu. Sagledavanje naših kulturoloških i bioloških korijena neizostavni je dio cjelovitog objašnjenja današnje populacijske strukture Hrvatske. Te su spoznaje bitne za razumijevanje i racionalno sagledavanje povijesnih elemenata koji su ugrađeni u naš kulturni identitet i definiraju naše mjesto unutar globalne zajednice. Saznanja o antropogenim utjecajima na prirodni okoliš u prošlosti važna su za cjelovitije sagledavanje promjena prirodnog okoliša kojima danas svjedočimo. Pojedina istraživana nalazišta mogu se turistički prezentirati i time doprinijeti razvoju lokalnog gospodarstva.
Ključne riječi: antropologija, arheologija, materijalna kultura, migracije, Jadran, naseljenost
SOCIOKULTURNA ANTROPOLOGIJA
Solidarna ekonomija u Hrvatskoj: antropološka perspektiva (SOLIDARan)
Naziv projekta: “Solidarna ekonomija u Hrvatskoj: antropološka perspektiva (SOLIDARan)”
Voditeljica projekta: dr. sc. Olga Orlić
Ustanova koja provodi projekt: Institut za antropologiju
Razdoblje provedbe projekta: 1. veljače 2020. – 31. siječnja 2024.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Dr. sc. Olga Orlić, znanstvena suradnica, Institut za antropologiju
Dr. sc. Anja Iveković Martinis, poslijedoktorandica, Institut za antropologiju
Mr. sc. Duga Mavrinac, doktorandica; Institut za antropologiju
Dr. sc. Orlanda Obad, znanstvena suradnica, Institut za etnologiju i folkloristiku
Doc. dr. sc. Nataša Bokan, Zavod za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Lukić,Geografski Odsjek, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Valentina Valjak, mag.geogr., doktorandica, Geografski Odsjek, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dr. sc. Jelena Seferović, istraživačica, ERC Eirene
Mr. sc. Domagoj Račić, Mreža znanja d.o.o.
Poslijedoktorand/ica
Doktorand/ica
Kratak opis projekta:
Zanimanje (u praksi i u akademskoj zajednici) za solidarnu ekonomiju znatno se pojačalo nakon ekonomske krize 2008. godine, kada su mnogi ljudi osobno iskusili nejednakosti i nepravednosti koje stvara suvremeni kapitalistički sustav. Iako su pojedine takve prakse poznate i od ranije (Laville 2009), nakon krize u svijetu dolazi do proliferacije inicijativa „odozdo“, društvenih inovacija, koje se temelje na principima solidarne ekonomije (Kawano et al 2009; Simonič 2019), a tako i u Hrvatskoj (Sarjanović 2014, Orlić 2014, Gulin Zrnić i Rubić 2015). Često su inicijative solidarne ekonomije obuhvaćene nešto širim konceptom društvene i solidarne ekonomije (engl. social and solidarity economy (SSE) (Laville 2010; Dash 2014; Šimleša et al 2016), koja se često percipira kao svojevrsni „treći sektor“ gospodarstva, usmjeren ka održivijem razvoju općenito i korigiranju negativnih kapitalističkih praksi (Evers i Laville 2004, Laville 2010, Fonteneau et al, 2011). Iako su u mnogočemu srodne, najvažnija je razlika da se solidarna ekonomija u odnosu na društvenu ekonomiju u znatno većoj mjeri oslanja na socijalni kapital pojedinaca te stoga ima veći kohezivni potencijal za zajednicu. Također, nije joj cilj biti puki korektiv kapitalističkom poretku već stvoriti alternativu postojećem kapitalističkom sustavu. Solidarna ekonomija obuhvaća skup vrlo raznolikih inicijativa i pokreta „odozdo“ koji su fokusirani na kreiranje i prakticiranje „alternativnih načina življenja, proizvođenja i konzumiranja“ (Bauhard 2014). To uključuje prakse poput zajedničkog stanovanja, zajedničkih kuhinja, dijeljenja znanja i programa, radničkih kooperativa, urbanog vrtlarenja, poljoprivrede potpomognute zajednicom, ekosela, etičnog financiranja, alternativnih valuta, LETSustava (engl. Local Exchange Trading Systems, odnosno sustava lokalne trgovine i razmjene (prema Puđak 2010:47)), fair-trade inicijativa i brojnih drugih.
Predloženo istraživanje, uključivanjem antropološke perspektive i dijakronijskog pogleda na poimanje solidarnosti u predsocijalističkom, socijalističkom i postsocijalističkom razdoblju, ima za cilj doprinjeti razumijevanju praksi solidarne ekonomije u specifičnom hrvatskom tranzicijskom kontekstu. Glavna istraživačka pitanja fokusirana su se na propitivanje različitih i često međusobno isključivih konceptualizacija solidarnosti u suvremenosti, novih oblika zajednica praksi i novih načina zamišljanja zajednica te percepcije solidarne ekonomije kao načina oblikovanja utopije rekonstrukcije. Tako formuliran istraživački fokus ima za cilj doprinjeti razumijevanju procesnosti i višestruke grupne i međugrupne dinamike aktera solidarne ekonomije te teorijskom razmatranju važnih antropoloških pojmova solidarnosti, reciprociteta i zajednica. Istraživanje solidarne ekonomije važno je ne samo u hrvatskom kontekstu već i na globalnoj razini, pogotovo stoga što ova tema predstavlja važan spoj kompleksnog područja znanstvenog istraživanja (pokušaji transformacije dominantnog ekonomskog sustava kroz različite društvene inovacije) s društvenim i gospodarskim utjecajem koji sam istraživani fenomen ostvaruje. Ovaj projekt želi doprinijeti procesu teorijskog promišljanja praksi solidarne ekonomije, uz primjenu antropološkog pristupa usmjerenog na razumijevanje značenja koja te prakse imaju za zajednice (Grasseni 2013; Rakopoulos 2014; Rakopoulos 2016) s obzirom na njihov transformativan potencijal i za šire društvo (Laville 2010). Istraživanje namjerava obuhvatiti dijakronijski aspekt solidarnih praksi u hrvatskom kontekstu, ali i analizu fenomena u suvremenosti. Jedan od predviđenih rezultata istraživanja uključuje izradu modela za implementaciju pojedinih elemenata solidarne ekonomije u javne politike, te se projektom namjerava ostvariti određen utjecaj na razvitak gospodarstva i društva.
- SOLIDARNA EKONOMIJA U HRVATSKOJ: ANTROPOLOŠKA PERSPEKTIVA (SOLIDARan) (2020.-2024., Hrvatska zaklada za znanost, voditeljica dr. sc. Olga Orlić)
Web stranica projekta: solidaran.inantro.hr
Povijesne perspektive na transnacionalizam i interkulturni dijalog u Austro-ugarskom carstvu (TIDA)
Naziv projekta: Povijesne perspektive na transnacionalizam i interkulturni dijalog u Austro-ugarskom carstvu (TIDA)
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Anita Sujoldžić
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, Zagreb
Razdoblje provedbe projekta: 2014. – 2018.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Andreas Gottsmann, Austrijska akademija znanosti
Stefan Wedrac, Institut za povijest prava i ustava, Sveučilište u Beču
Zrinjka Glovacki Bernardi, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Marina Rončević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Krešimir Međeral-Sučević, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Olga Orlić, Institut za antropologiju
Mirna Jernej Pulić, Institut za antropologiju
Josip Lah, Institut za antropologiju
Anja Iveković Martinis, Institut za antropologiju
Kratak opis projekta:
Cilj ovog interdisciplinarnog projekta je na nov način učiti iz prošlosti o strategijama prevladavanja društvenih napetosti u jugoistočnom dijelu Austro-ugarskog carstva, kao o potencijalnom nasljeđu interkulturnog dijaloga u sadašnjem europskom kontekstu. U okviru projekta istražit će se kako su (trans)-interkulturna komunikacija i prakse odozgo i odozdo oblikovale interetničke i društvene napetosti u višejezičnom imperijalnom prostoru intenzivne kulturne razmjene i ekonomske mobilnosti. U središtu interesa su instance višestrukog pripadanja i hibridnih identiteta koji su geografski utemeljeni, socio-ekonomski locirani te utkani u kulturne i jezične prakse koje se očituju u obliku višejezičnosti i interkulturne kompetencije društvenih shema i ponašanja.
U prostornom i regionalnom smislu opseg projekta je ograničen na obrasce interakcije u hrvatskom dijelu Istre i gradu Zadru, područjima pod izravnim habsburškim utjecajem, te na Rijeku i Zagreb, gradove koji su u periodu 1870.-1918. godine politički vezani uz mađarski dio carstva. Istraživanje će se prvenstveno usmjeriti na otkrivanje diskursâ proizvedenih u okvirima tri tipa društvenih prostora: institucija (administrativnih i obrazovnih), građanskih udruženja (kulturnih, sportskih) i svakodnevnog života, u vidu potrošačkih praksi i turizma. Analiza će obuhvatiti društvene prakse u različitim sferama, simbolički sustav (prvenstveno jezik) i korištenje artefakata, odnosno materijalnu kulturu. Specifičan cilj istraživanja je kontrastivnim čitanjem austrijskih i njemačkih, talijanskih te slavenskih izvora rasvjetliti etablirane diskurse proizvodnje znanja, koji su se širili iz imperijalnih centara Beča i Budimpešte, kao i protudiskurse, te njihovu recepciju među običnim ljudima na periferiji carstva.
Hrvati u Južnoj Americi
Naziv projekta: Hrvati u Južnoj Americi
Voditelj projekta: Dr. sc. Nikša Sviličić, Institut za antropologiju
Suradnici:
Doc. dr. sc. Saša Missoni, Institut za antropologiju
Nenad Suvačarov, Master-film
Branko Cindro, Laser-Plus
Financiran od Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Cilj projekta je istražiti različite antropološke aspekte hrvatskih iseljenika u zemljama Južne Amerike i usporediti ih sa životom u domovini.
Kao rezultat projekta snimit će se antropološko-dokumentarni film.
Suvremena transformacija lokalnih jezičnih zajednica i kulturna raznolikost
Naziv projekta: Suvremena transformacija lokalnih jezičnih zajednica i kulturna raznolikost
Šifra projekta: MZOŠ RH 196-1962766-2743
Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Znanstveno polje: Antropologija
Ključne riječi: antropologija, jezik, identitet, kultura, Dalmacija
Voditeljica: Prof. dr. sc. Anita Sujoldžić
Suradnici:
Dr. sc. Olga Orlić
Mirna Jernej Pulić
Josip Lah
Vanjski suradnici:
Dr. sc. Senka Božić-Vrbančić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zadru)
Prof. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Dr. sc. Vesna Muhvić-Dimanovski (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
Akademik Petar Šimunović (HAZU)
Prof. Linda A. Bennett (Memphis State University, SAD)
Prof. Glenn Bowman (University of Kent at Canterbury, UK)
Prof. Julie Park (University of Auckland, New Zealand)
Sažetak: Projekt je nastavak istraživanja povijesnih i suvremenih akulturacijskih procesa lokalnih jezičnih i kulturnih zajednica. Ono se proširuje prostorno (uključivanjem drugih otoka), uvodi se dijakronijska dimenzija u proučavanju dalmatinskih otoka i produbljuje predmetno uvođenjem novih antropo-lingvističkih analiza usmjerenih na važnost lokalnih govora za kulturni identitet. Ključne polazišne spoznaje odnose se na sagledavanje jezika kao temelja kulture i govora kao kulturne prakse. Ciljevi projekta usmjereni su na teorijski i empirijski doprinos razumijevanju kulturne (jezične) raznolikosti u kontekstu politike pluralizma u suvremenoj Hrvatskoj. Specifični ciljevi odnose se na nastavak istraživanja jezične (kulturne) mikroevolucije populacija jadranskih otoka u cilju procjene regionalne populacijske strukture, procjenu smjera i intenziteta suvremenih jezičnih promjena lokalnih zajednica, njihove važnosti za konstruiranje kulturnog identiteta i razvoj metoda vizualne antropologije u prikupljanju i analizi podataka.
Očekivani rezultati odnose se na utvrdjivanje dinamike, smjera i sadržaja transformacijskih procesa lokalnih jezičnih zajednica ispitivanog područja na sinkronijskoj i dijakronijskoj razini jezične strukture, jezične upotrebe i njihove ideološke uvjetovanosti te jezičnog identiteta, kao pokazateljima širih kulturnih i društvenih procesa, posebno obzirom na mladju dobnu skupinu ispitanika. Istraživanja kulturnog identiteta od prioritetnog su značenja za budućnost društva u cjelini u smislu poželjnog razvoja interkulturalnog identiteta, posebno obzirom na potrebe mladih, koje u procesu oblikovanja njihova vlastitog identiteta, između ostalog, uključuju kako dostupnost i ovladavanje jezikom moći (standardom) tako i pozitivnu recepciju njihovih lokalnih materinskih idioma kao uporišta tog identiteta, osobito u ranom edukacijskom procesu.
ANTRONA
Naziv projekta: ANTRONA – Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji
Šifra projekta: 07.01./22 HRZZ – Hrvatska zaklada za znanost (2011.-2012.)
Voditeljica: Prof. dr. sc. Anita Sujoldžić
Naziv programa: STRUNA – Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja
Znanstveno područje: Humanističke znanosti
Ključne riječi: antropologija, holizam, sociokulturna antropologija, biološka antropologija, biokulturno,terminologija
Sažetak:
Izgradnja temeljnog nazivlja u antropologiji (ANTRONA) je projekt Instituta za antropologiju u Zagrebu. Cilj je projekta u suradnji sa stručnjacima iz Instituta za jezik i jezikoslovlje izgraditi temeljno hrvatsko nazivlje u antropologiji, kao početnu osnovu za izgradnju i nadogradnju hrvatskog nazivlja u drugim područjima humanističkih i društvenih znanosti koja su posljednjih desetljeća izložena snažnoj anglizaciji. Projektom će se utvrditi, odabrati i usuglasiti temeljno nazivlje u antropologiji kao jedinstvenoj znanstvenoj disciplini o čovjeku u kojoj se nadopunjuju spoznaje prirodnih i društveno-humanističkih znanosti. Odabrano nazivlje unijet će se zatim u terminološku bazu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje prema zadanim terminološkim načelima, a za širu javnost izradit će se posebna mrežna stranica.
Više o projektu ANTRONA pogledajte na službenim stranicama projekta.
Više o programu STRUNA pogledajte na službenim stranicama programa.
