Razna terenska istraživanja su omogućena za prikupljanje bioloških uzoraka s otoka Hvara zbog sljedećih projekta: Integrated GWAS and EWAS of Cardiometabolic Traits in an Island Population (2016. – ZO17., National Institutes of Health (NIH), SAD), Genetics of Metabolic Syndrome in an Island population (2006. – 2008., National lnstitutes of Health, (NIH), SAD), Koster Health project (1994., University of Gothenburg, Švedska) te Prvi hrvatski projekt zdravlja ( 1995. – 1997., Svjetska banka).

Tijekom 2017. godine je proveden spomenuti projekt „Studija genetičkih, epigenetičkih i okolišnih čimbenika rizika za kardiometabolička svojstva u otočnoj populaciji.“ Glavni cilj predloženog istraživanja je bio utvrditi genetičke i okolišne čimbenike koji stoje u podlozi nastanka metaboličkog sindroma na populaciji otoka Hvara, koja je odabrana kao izvrstan model zbog svoje dugotrajne genetičke izoliranosti, povećane učestalosti određenih metaboličkih bolesti i dobro očuvanih zapisa o rodoslovnim stablima otočana. Ovo istraživanje je nastavak projekta iz 2007. i 2008. godine na populaciji od 700 istih ispitanika, a cilj je uspoređivanje promjene epigenetičkih obilježja u razdoblju od proteklih 10 godina (2007./2008. vs. 2017. godine). Na prikupljenim uzorcima provela se analiza epigenetičkih modifikacija (epigenome-wide methylation analysis – EWAS) te se dobiveni rezultati integriraju s rezultatima prethodno provedene cjelogenomske asocijacijske studije (genome-wide association study – GWAS), te se otkrila povezanost genetičkih i epigenetičkih čimbenika u razvoju kardiometaboličkih poremećaja.

Od 2015. do 2018. bio je uključen u projekt „Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)“.  Ovaj projekt je pilot-studija čiji su ciljevi: procijeniti prevalenciju poznatih čimbenika rizika (bioloških, ekoloških i ponašajnih) za razvoj MetS-a u ciljnim hrvatskim populacijama istočnojadranskih otoka i susjednog kopnenog područja te koristiti dobivene rezultate kao temelj za razvoj strategije intervencije. Populacijske kohortne studije trudnica i rođene djece su posebno pogodne za proučavanje ranih odrednica zdravlja i bolesti, koje se javljaju još u fetalnom razdoblju i djetinjstvu. Longitudinalni istraživački pristup će se primijeniti na reprezentativnom uzorku od 713 ispitanika u svakoj od dviju skupina: trudnica i njihove djeca u ciljnim populacijama otoka (Hvar, Brač i Vis) i susjednog kopnenog područja Splitsko-dalmatinske županije. Ishod projekta je otkrivanje skupova bitnih čimbenika rizika za razvoj MetS-a u istraživanim hrvatskim populacijama. Dugoročni ishod je postupno razvijanje osnove za djelotvornu strategiju intervencije usmjerene na bitne čimbenike rizika nastanka MetS-a. Važnost nalaza ove pilot-studije jest stvaranje temelja budućeg usmjerenijeg, populacijski prilagođenog modela rane intervencije, uključivanjem velikog broja bitnih čimbenika rizika za razvoj MetS-a, što će predstavljati značajan doprinos javnom zdravlju. Saznanja i iskustva stečena na temelju provedenih istraživanja doprinijet će stvaranju učinkovitijih programa promocije zdravlja, utemeljenih na teoriji planiranog ponašanja, uzimajući u obzir utvrđene lokalne sociokulturne i okolišne specifičnosti.