Zemljin magnetski sjeverni pol posljednjih desetljeća brzo migrira prema Sibiru, a snaga geomagnetskog polja slabi, no znanstvenici smatraju da potpuni obrat polova zasad nije u tijeku. U prošlosti su se takvi obrati događali tisućama godina, a posljednji je bio prije 780 tisuća godina. Unatoč tome, postoji mogućnost da bi u sljedećih nekoliko tisuća godina moglo doći do nove reverzije. Posebnu pozornost privlači tzv. Laschampsova ekskurzija prije 41 tisuću godina, kada je magnetsko polje oslabilo na manje od 10 % današnje razine.
Tada je magnetosfera bila znatno oslabljena, a solarno i kozmičko zračenje intenzivno je dopiralo do površine Zemlje. Homo sapiensi i Neandertalci tada su dijelili europski prostor, no njihova prilagodba bila je različita. Arheološki nalazi upućuju da su moderni ljudi razvili krojenu odjeću, koristili igle i pigment oker, što im je pružalo zaštitu od hladnoće i UV-zračenja. Neandertalci su pokazali manje inovacija, što se tumači kao mogući čimbenik u njihovom nestanku.
Studija u časopisu Science Advances sugerira da geomagnetske promjene mogu imati značajan, ali često nevidljiv utjecaj na ponašanje i evoluciju ljudi. Iako nije dokazano da je upravo geomagnetska kriza uzrokovala izumiranje Neandertalaca, ona se vidi kao dodatni pritisak u nizu izazova tog doba. Antropolozi ističu da Neandertalci nisu potpuno nestali, već su se dijelom asimilirali u populaciju modernih ljudi, ostavivši genetski trag u današnjem čovjeku.
Prof. Ivor Janković naglašava da je izumiranje Neandertalaca složen proces u kojem su se isprepleli mali broj populacije, pritisci klimatskih i geofizičkih promjena te konkurencija anatomski modernih ljudi. Pitanje koje ostaje jest: kako bi se današnje društvo, ovisno o osjetljivoj tehnologiji, nosilo s geomagnetskim poremećajem sličnog intenziteta?
O svemu možete detaljnije pročitati u članku objavljenom na Index portalu na sljedećoj poveznici: https://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-41000-godina-nesto-cudno-zauvijek-je-promijenilo-zivot-nasih-predaka/2709005.aspx
