Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska (CroCOSI)
Naziv projekta: “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska (CroCOSI)”
Voditelj projekta COSI u Hrvatskoj: doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović
Ustanova koja provodi projekt: Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz potporu Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja
Razdoblje provedbe projekta: 2019. godina
Ustanova koja financira projekt: Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Suradnici:
doc. dr. sc. Saša Missoni
dr. sc. Jelena Šarac
Kratak opis projekta:
Istraživanje ““Europska inicijativa praćenja debljine u djece (COSI)” Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prvi je put provedeno 2005./2006. godine u 13 država Europske regije SZO-a. Republika Hrvatska se uz više od 35 zemalja u ovo istraživanje uključila u četvrtom krugu, u školskoj godini 2015./2016., te je sljedeći krug istraživanja na nacionalnoj razini planiran za 2019. godinu. Projekt uključuje prikupljanje podataka o statusu uhranjenosti, tjelesnoj aktivnosti i prehrambenim navikama školske djece, koji nisu dio rutinske zdravstvene statistike u Republici Hrvatskoj. Cilj projekta je podizanje svijesti o rastućem problemu debljine u Hrvatskoj, stavljanje naglaska na hitnu intervenciju i razvoj efikasnih programa prevencije razvoja debljjine te doprinos kontinuiranom praćenju statusa uhranjenosti djece na metodološki ujednačen način koji omogućuje usporedbu s drugim europskim zemljama.
(2019., Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz potporu Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, voditeljica doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović )
Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti (HECUBA)
Naziv projekta: “Zdravstvene, kulturne i biološke odrednice dugovječnosti: antropološka studija preživljenja u dubokoj starosti (HECUBA)”
Voditelj projekta: dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju
Razdoblje provedbe projekta: 2018. – 2022.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Nina Smolej Narančić, Institut za antropologiju
Ana Perinić Lewis, Institut za antropologiju
Luka Bočkor, Institut za antropologiju
Jasminka Despot Lučanin, Hrvatski studiji Sveučilišta u ŽZagrebu
Spomenka Tomek-Roksandić, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”
Tanja Ćorić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvojka Marija Zeljko, Warrington and Halton Hospitals, Velika Britanija
Šime Smolić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kratak opis projekta:
Osobe duboke starosti ogledan su primjer uspješnog starenja. Stoga je 2007. – 2009. provedeno antropološko istraživanje u zagrebačkim domovima za starije i nemoćne osobe u sklopu kojeg je za 300 osoba starih 85 i više godina prikupljen širok spektar podataka (anketni, biometrijski, DNA uzorci) koji čine polazište predloženog istraživanja. Protok vremena od 10 godina od inicijalnog istraživanja daje prvorazrednu mogućnost utvrđivanja dvaju ključnih ishoda: duljine života ispitanika (te izdvajanje poduzorka uistinu dugovječnih osoba) i duljine razdoblja njihove funkcionalne sposobnosti. Obje vrste ishoda predstavljaju krajnje točke prema kojima se mogu ocjenjivati sve mjerene značajke ispitanika te detektirati one koje obilježavaju uspješno starenje. Cilj je predloženog istraživanja da sveobuhvatno istraži utjecaj ne samo pojedinih bioloških odrednica i zdravstvenog stanja, već i socioekonomskih i psiholoških odlika kao i utjecaja osobne povijesti te čimbenika kulture (stavova, ponašanja, navika) na dinamiku procesa starenja. U sklopu projekta dodatno će se izvršiti genotipizacija „gena dugovječnosti“ i duljine telomera te regrutirati uzorak mladih odraslih osoba za komparativne genetičke analize. Utvrdit će se i učestalost rizičnih varijanti farmakogenetički relevantnih ADME gena koje mogu dovesti do štetnih djelovanja pri uzimanju pojedinih lijekova, što s obzirom na polipragmaziju prisutnu u ovoj dobnoj skupini predstavlja specifičan praktični doprinos projekta. Istraživanje povezanosti dvaju ključnih ishoda s biološkim, zdravstvenim i sociokulturnim obilježjima provest će multidisciplinarni tim stručnjaka iz različitih znanstvenih područja (medicina, biologija, antropologija, psihologija, ekonomija). Očekuje se da predloženo istraživanje fenomena dugovječnosti doprinese suvremenim teorijama starenja, ali i da ono urodi rezultatima koji bi mogli imati implikacije za gerontološku i gerijatrijsku praksu te za planiranje javnozdravstvenih i socijalnih politika u RH.
(2018. – 2022., Hrvatska zaklada za znanost, voditeljica dr. sc. Tatjana Škarić-Jurić )
Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske – multidisciplinarni pristup (PASTLIVES)
Naziv projekta: Rekonstrukcija prapovijesnog (od neolitika do brončanog doba) načina života na području Hrvatske – multidisciplinarni pristup (PASTLIVES)
Voditelj projekta: dr. sc. Mario Novak, znanstveni suradnik
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, Zagreb
Razdoblje provedbe projekta: 2017. – 2020.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Suradnici:
Jacqueline Balen, Arheološki muzej Zagreb
Mislav Čavka, Sveučilišna bolnica Dubrava, Zagreb
Ron Pinhasi, University College Dublin, Irska
Sarah McClure, Pennsylvania State University, SAD
Claudio Tuniz, the ‘Abdus Salam’ International Centre for Theoretical Physics, Trst, Italija
Stefano Benazzi, Università di Bologna, Italija
Tamás Hajdu, Eötvös Loránd Tudományegyetem, Budimpešta, Mađarska
Ivor Janković, Institut za antropologiju, Zagreb
Konzultanti:
Dragana Rajković, Muzej Slavonije, Osijek
Darko Komšo, Arheološki muzej Istre, Pula
Domagoj Perkić, Dubrovački muzeji/Arheološki muzej, Dubrovnik
Natalija Čondić, Arheološki muzej u Zadru, Zadar
Hrvoje Potrebica, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Hrvoje Kalafatić, Institut za arheologiju, Zagreb
Kratak opis projekta:
Svrha ovog projekta jest istražiti kompleksan set bioloških, društvenih i kulturnih promjena i procesa koji su se odvijali na području Hrvatske između ranog neolitika i kasnog brončanog doba (6000.-1000. god. pr. Kr.) kroz sveoubuhvatno multi- i interdisciplinarno istraživanje ljudskih bioloških ostataka koje kombinira klasične arheološke i bioarheološke metode s najsuvremenijim tehnikama kao što su analize stabilnih izotopa i drevne DNA, radiološke i geometrijsko-morfometrijske analize, radiokarbonsko datiranje i mikroCT skeniranje. Istraživanjem će biti obuhvaćeno 20 prapovijesnih arheoloških nalazišta iz svih krajeva Hrvatske s 400 kostura (300 kosturnih i 100 paljevinskih ukopa). PASTLIVES projekt će obraditi slijedeća istraživačka pitanja: a) populacijska kretanja, demografija i društvena organizacija; b) populacijska genetika; c) prehrana i opće zdravlje; d) namjerno nasilje i sukobi. Spomenuta pitanja biti će proučavana kroz korištenje dva glavna pristupa: a) regionalni, i b) temporalni, tj. projekt će uvidjeti postoje li regionalne i kronološke razlike u određenim biološkim pokazateljima kao što su prosječna životna dob, očekivani životni vijek, prehrana i opće zdravstveno stanje između proučavanih prapovijesnih populacija. Uz to, dobiveni podaci usporedit će se na temelju spola te dobnih i socijalnih skupina kako bi se provjerilo je li neka od ispitivanih kategorija bitno utjecala na kvalitetu života analiziranih osoba. Kako bi se dobio još bolji uvid u istraživane fenomene rezultati dobiveni ovim istraživanjima usporedit će se sa sličnim podacima iz Mađarske. Predloženi pristup će omogućiti bolje razumijevanje i dobivanje jasnije slike o različitim aspektima prapovijesnog života (i smrti) kao što su populacijska struktura, pogrebne prakse i običaji, pojava nasilja, prehrana, mobilnost i seobe na području Hrvatske ali i u širem europskom kontekstu.
Publikacije i prezentacije:
- Prehistoric massacre revealed. Perimortem cranial trauma from Potočani, Croatia, 2017.
- 19th Annual Conference of the British Association for Biological Anthropology and Osteoarchaeology, Liverpool 2017.
- 19th Annual Conference of the British Association for Biological Anthropology and Osteoarchaeology, Liverpool 2017. – poster
- 23rd Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Maastricht, 2017.
- 87th Annual Meeting of the American Association of Physical Anthropologists
(2017. – 2020., Hrvatska zaklada za znanost, voditelj dr. sc. Mario Novak)
Metabolički sindrom, rizični čimbenici njegova nastanka, te kvaliteta života adolescenata i mlađih odraslih na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije
Naziv projekta: Metabolički sindrom, rizični čimbenici njegova nastanka, te kvaliteta života adolescenata i mlađih odraslih na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Saša Missoni / dr. sc. Miran Čoklo. dr. med., Institut za antropologiju, Zagreb
Suradne ustanove: Veleučilište „Lavoslav Ružička“, Vukovar
Razdoblje provedbe projekta: 2017. – 2019.
Kratak opis projekta:
Glavni cilj predloženog istraživanja je utvrditi prevalenciju MetS-a i pripadajućih nezaraznih bolesti, zajedno s odabranim okolišnim čimbenicima rizika na području Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije. Također je cilj utvrditi povezanosti između različitih čimbenika rizika za nastanak MetS-a: antropometrijskih (zajedno s pokazateljima sastava tijela), sociodemografskih, podataka o socioekonomskom statusu, životnih navika, prehrambenih navika, pokazatelja kvalitete života te utvrditi razlike u naglašenosti pojedinih simptoma MetS-a u odnosu na nezavisne varijable: spol, dobna skupina, mjesto stanovanja (urbano naspram ruralno) i razine stresa.
(2017. – 2019., Veleučilište „Lavoslav Ružička“, Vukovar; voditelj doc. dr. sc. Saša Missoni / dr. sc. Miran Čoklo. dr. med.)
Utjecaj podrijetla i izolacije na ADME gene: primjer romske populacije
Naziv projekta: Utjecaj podrijetla i izolacije na ADME gene: primjer romske populacije
Akronim: ADMEROMA
Voditelj projekta: dr.sc. Marijana Peričić Salihović
Ustanova na kojoj se projekt provodi: Institut za antropologiju, Zagreb
Razdoblje provedbe projekta: 2015. – 2019.
Ustanova koja financira projekt: Hrvatska zaklada za znanost
Više o projektu: roma.inantro.hr
Suradnici:
Branka Janićijević
Nina Smolej Narančić
Tatjana Škarić-Jurić
Nada Božina
Matea Zajc Petranović
Ana Barešić
Željka Tomas
Kratak opis projekta:
Genomska raznolikost suvremenih populacija odražava demografske i evolucijske događaje u prošlosti. Genske posebnosti posebno se očituju u izoliranim populacijama u kojima je razmjena gena s drugim populacijama minimalna (npr. židovske populacije, Saami, Romi, Baski i populacije hrvatskih otočnih izolata) i u kojima se češće javljaju rijetke ili privatne mutacije. Romi su primjer populacije utemeljitelja u kojoj je višestoljetna sociokulturna izolacija ostavila tragove u zalihi gena, vidljive u znatnoj genskoj različitosti Roma od drugih populacija.
ADME geni, odgovorni za apsorpciju, distribuciju, metabolizam i izlučivanje lijekova, ubrajaju se u one koji pokazuju značajnu varijabilnost među populacijama. Unatoč dokazanoj funkcionalnoj ulozi, znanje o njihovoj distribuciji u izoliranim populacijama vrlo je ograničeno. Stoga u ovom projektu namjeravamo istražiti polimorfizme ADME gena analizom temeljnih ADME biljega i gena CYP2D6 i CYP1A2 na uzorku od 300 osoba, pripadnika triju različitih romskih skupina iz Hrvatske.
Glavni je cilj projekta odrediti varijacije ADME gena u romskoj populaciji kako bi se utvrdio utjecaj višestrukih učinaka utemeljitelja i uskog grla, izolacije i endogamije na ovu važnu skupinu gena. Javno dostupni podaci o romskim populacijama zajedno s podacima dobivenim u našim višegodišnjim sveobuhvatnim molekularno-genetičkim i epidemiološkim istraživanjima romske populacije ukazuju na specifičnu demografsku povijest, učestalu endogamiju, te visoki stupanj izolacije unutar romske populacije što čini istraživanu populaciju informativnim modelom za ovakav tip istraživanja.
Kako bismo ostvarili zadane ciljeve genotipizirat ćemo genske biljege – polimorfizme jednog nukleotida (SNP) i kraće In/Del lokuse, preuzete s popisa osnovnih biljega ADME gena (dostupno na www.pharmadme.org) i sekvencirati gene CYP1A2 i CYP2D6. Na temelju dobivenih podataka definirat ćemo intra- i interpopulacijsku strukturu te odrediti starost novonađenih mutacija kako bismo dobili informacije o njihovim vremenskim i prostornim značajkama. Također, na novim haplotipovima i privatnim varijantama provesti ćemo in silico funkcionalnu analizu.
Očekujemo da ćemo pronaći specifične razdiobe alela istraživanih lokusa unutar ADME gena, kao i genske osobitosti koje odražavaju indijsko podrijetlo Roma te pokazatelje koji upućuju na tok gena između romske i drugih populacija s kojima su dolazili u doticaj tijekom migracija iz Indije u Europu. Novoutvrđeni ADME genski profil svojstven romskoj populaciji bit će važan za svakodnevnu medicinsku praksu pri modulaciji farmakoterapije. Također, dobiveni će rezultati doprinijeti farmakogenetici upotpunjavanjem slike o varijacijama ADME gena kod Roma te omogućiti primjenu tih spoznaja u razvoju farmakogenetičkih testova specifičnih za ovu manjinsku populaciju koja u svijetu broji preko 15 milijuna ljudi. Očekujemo da će rezultati istaknuti populacijsku specifičnost ADME gena i potaknuti provedbu takvih istraživanja u ostalim izolatima svijeta.
Više o projektu – www.roma.inantro.hr
(2015. – 2019., Hrvatska zaklada za znanost, voditeljica prof. dr. sc. Marijana Peričić Salihović)
