Višerazinska održivost kao preduvjet zdravlja i dobrobiti – SUSTAINWELL
Sažetak projekta:
Općeprihvaćena definicija Svjetske zdravstvene organizacije o zdravlju kao stanju potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti, a ne pukom nedostatku bolesti ili nemoći osnovna je premisa ovog projekta. Društvena dobrobit kao jedna od tri temeljna preduvjeta zdravlja, usmjerila je predloženo istraživanja u nekoliko međusobno isprepletenih pravaca. Ideje društvene dobrobiti raznolike su te ponekad i međusobno suprotstavljene u različitim zajednicama, međutim suvremena percepcija dobrog i kvalitetnog načina života neraskidivo je povezana s idejom izgradnje održivijeg društva kao jedinog načina zaustavljanja globalne prijetnje čovječanstvu – klimatskih promjena. Održivost se ostvaruje na nekoliko razina – ekološkoj, ekonomskoj i društvenoj. Projektni će tim analizirati procese ostvarivanja održivosti u Hrvatskoj na svim trima razinama kao važne preduvjete dobrog života i zdravlja. Ekološki i ekonomski modeli izgradnje održivih (ili barem održivijih) prehrambenih, energetskih i zdravstvenih sustava i zajednica u Hrvatskoj u fokusu su projekta SUSTAINWELL. Međutim, niti jedna se razina održivosti neće moći ostvariti bez društvene dimenzije. Ta vrsta održivosti podrazumijeva i integriranje marginalnih ili ranjivih skupina u sve procese. Pažljivom analizom svih problema i prepreka koji prate procese izgradnje održivosti ovaj projekt će doprinijeti razumijevanju, a kroz smjernice za donosioce javnih politika, i nadilaženju prepreka za ostvarivanje zelene tranzicije i jačanja višerazinske održivosti u Republici Hrvatskoj.
Radne cjeline:
Radna cjelina 1: Svakodnevica onkoloških pacijentica: pogled iznutra
Radna cjelina 2: Utjecaj globalnih nesigurnosti na jačanje pokreta za prehrambeni suverenitet – komparativna studija
Radna cjelina 3: Antropološka studija kreativnih rješenja za održivu budućnost
Radna cjelina 4: Izgradnja prehrambeno osvještenog građanstva u Hrvatskoj
Radna cjelina 5: Jačanje otočne održivosti kao preduvjeta kvalitetnog života na hrvatskim otocima
Radna cjelina 6: Energetska održivost i nezavisnost kao preduvjet dobrobiti društava
Radna cjelina 0: Izgradnja infrastrukture za Laboratorij za kvalitativna istraživanja
Projektni tim:
dr. sc. Morana Jarec, znanstvena suradnica, Jedinica za upravljanje projektima, Institut za antropologiju (RC0, 2 i 3)
dr. sc. Mirela Hrovatin, znanstvena suradnica, Odsjek za temeljnu znanstvenu djelatnost Instituta za antropologiju (RC0, 2 i 3)
dr. sc. Jelena Seferović, znanstvena suradnica, Odsjek za temeljnu znanstvenu djelatnost Instituta za antropologiju i Inštitut za novejšo zgodovino (Slovenija) (RC0 i 1)
dr. sc. Mirela Sedić, znanstvena savjetnica, Centar za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju (RC1)
dr. sc. Jelena Šarac, viša znanstvena suradnica, Centar za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju (RC3)
dr. sc. Dubravka Havaš Auguštin, znanstvena suradnica, Centar za primijenjenu bioantropologiju, Institut za antropologiju (RC3)
dr. sc. Olga Orlić, viša znanstvena suradnica, Institut za etnologiju i folkloristiku (RC4, 5 i 6)
dr. sc. Duga Mavrinac, kustosica, Etnografski muzej Istre – Museo etnografico dell’Istria (RC3 i 6)
METODOLOGIJA: Projekt se provodi kvalitativnim metodološkim aparatom koji podrazumijeva klasičan etnografski pristup: studijsko istraživanje literature, promatranje sa sudjelovanjem i provođenje polustrukturiranih intervjua dubinskog karaktera. Osim toga provest će se i pojedini oblici participativnog akcijskog istraživanja.
Glavni cilj projekta SUSTAINWELL usmjeren je na istraživanje različitih aspekata održivosti na različitim razinama i njihovog utjecaja na zdravlje i blagostanje (dobrobiti) ljudi. Sam naslov projekta upućuje na više razina održivosti tako i projekt ima više (znanstvenih) ciljeva
- analiza interakcija ekološke, ekonomske i društvene održivosti (i istraživanje utjecaja tih razina održivosti na zdravlje i dobrobit ljudi)
- procjena utjecaja ekološke održivosti na zdravlje (istraživanje kako faktori poput kvalitete zraka, prehrane i ekosustava utječu na zdravlje pojedinaca i zajednica)
- studije slučajeva (fokusiranje na specifične geografske lokacije, zajednice i društvene grupe)
- proučavanje kulturne raznolikosti i identiteta (analiza kako kulturni faktori i identiteti utječu na održivost, posebice u otočnom kontekstu)
- ispitivanje politika i praksi održivosti (procjena politika i praksi te njihov utjecaj na postizanje održivosti i zdravlja)
- evaluacija rezultata i preporuke za politike (analiza rezultata istraživanja s ciljem davanja konkretnih preporuka za kreiranje politika
Cilj projekta je i ostvariti planirane ishode:
- publiciranje izvornih znanstvenih radova i znanstvenih monografija
- ostvarivanje suradnje sa stranim partnerima i sudjelovanje u međunarodnim konzorcijima, uključujući ona koja provode interdisciplinarna istraživanja
- ostvarivanje znanstvene mobilnosti i usavršavanje
- doprinos poticanju politika odgovorne otvorene znanosti
- ostvarivanje suradnje s različitim dionicima (ustanove u kulturi, lokalne zajednice, nevladine organizacije)
- populariziranje znanosti i organizacija edukacije u svrhu podizanja svijesti o održivosti i zdravlju
“Poželjela bih ozdraviti i…(?)”: Što još žele onkološke pacijentice iz okolice Osijeka?
Sredinom studenoga dr. sc. Jelena Seferović boravila je u Osijeku, gdje je nastavila s intervjuiranjem žena oboljelih od karcinoma. Ovaj je put razgovarala s pacijenticama koje u osječku bolnicu dolaze iz Đakova i Slavonskog Broda. Kao i u slučaju žena iz pakračkog kraja, ponovno se pokazalo da im veliku teškoću stvara neadekvatna prometna povezanost s KBC Osijek. Upoznate su s time da je za onkološke pacijente iz Osijeka organiziran besplatan taxi prijevoz u suradnji s Osječkim taxijem, dok one, iako putuju znatno dalje, na tu uslugu nemaju pravo.
Očuvanje lokalnih govora i održivi razvoj
Od 13. do 14. studenoga 2025. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održan je 15. znanstveni skup o hrvatskim dijalektima: čera – dənəs – zutra. Izlagalo je 40-ak sudionika na teme recentnih lingvističkih dijalektoloških istraživanja, idioma kao kulturne baštine i povijesne dijalektologije. Mirela Hrovatin izlagala je u suradnji s dr. sc. Ivanom Kurtović Budja (projekt ZaGovor) o važnosti očuvanja lokalnih govora kao temeljnog ljudskog prava u kontekstu valorizacije jezika kao nematerijalne kulturne baštine. Globalizacijski procesi poput unošenja anglizama te pritisak koji stvaraju službeno propisani jezici korišteni uglavnom za suvremene ekonomske potrebe, ubrzano smanjuju mogućnosti korištenja mjesnih govora, a time i očuvanja društvene memorije u okviru lokalnih zajednica. Zaključak izlaganja jest da pozitivan pristup dokumentiranju, popularizaciji i daljnjem prenošenju mjesnih govora izravno pridonosi ciljevima održivog razvoja te kvalitetnijoj budućnosti manjih mjesta u Hrvatskoj temeljenoj na specifičnim kulturnim vrijednostima pojedinih podneblja.
Terensko istraživanje na temu čistoće i zdravlja u Koprivnici
Uz teorijsku analizu teme čistoće, u sklopu našeg projekta provodimo terenska istraživanja u različitim urbanim mjestima. U studenom 2025. godine odabrana je Koprivnica kao kontinentalni grad s manje stanovnika i drugačijim načinom života od Zagreba, pri čemu se ističe mirniji svakodnevni raspored obaveza kazivača kojih je bilo dvadeset. Istraživanje će nakon analize i objave podataka otkriti koje su sličnosti i razlike između manjeg i većeg grada s podacima već prikupljenima putem europskog projekta EDIAQI za Zagreb, kako se pojedinci i obitelji odnose prema čistoći vlastitog tijela i čistoći prostora u kojemu svakodnevno borave, uključujući i poslovne prostore te kako kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima utječe na njihovo zdravlje.
Obrtnički proizvodi u suvremeno doba
Tradicijska znanja, vještine i proizvodi u Hrvatskoj i Europi iznimno su ugroženi suvremenim načinom života i neprekidnim tehnološkim razvojem još od najkasnije 19. stoljeća. Osim popisivanja obrtničkih vještina i znanja u vidu nematerijalne kulturne baštine koju provodi UNESCO, Europska unija od kraja 2025. godine osigurava zaštitu obrtničkih proizvoda slično sustavu dodjeljivanja oznaka zaštite za prehrambenih proizvoda. Takva međunarodna zaštita obrtničkih proizvoda na europskoj razini jača pravo na tržišni plasman proizvoda pojedinaca, a istodobno potiče i očuvanje kulturne baštine te je dopuna postojećim sustavima priznavanja tradicijskih obrta na nacionalnoj razini. U tom kontekstu je osobito zanimljivo razmotriti suvremene “uradi sam” (DIY) prakse koje uključuju tradicijske tehnike i održive materijale, čime se briše granica između svakodnevnog popravljanja, rukotvorstva, amaterskog dizajna i umjetnosti. Takve aktivnosti predstavljaju oblik aktivnog nasljeđivanja znanja i vještina, ali i odgovor na ekološke i ekonomske izazove današnjice, što može biti ključno u edukaciji, kreativnim industrijama i razvoju lokalne ekonomije, a sve češće se prepoznaje i kao oblik kulturnog i ekološkog aktivizma. Daljnja znanstvena istraživanja mogu pridonijeti valorizaciji i dokumentiranju postojećih tradicijskih obrta, kao i smjernicama za njihov plasman u turizmu, mogućnosti samozapošljavanja obrtnika, jačanje društvene kohezije, kreativnu inspiraciju u umjetnosti i druga područja suvremenog života i rada.
Sudjelovanje na tribini 59. Međunarodne smotre folklora Zagreb
Kad govorimo o održivoj budućnosti, spominjemo različite mogućnosti vezane uz područje kulturne baštine, od čuvanja povijesnih zgrada do pjevanja tradicijskih pjesama. Međutim, rijetko govorimo o emociji koja je ustvari pokretač brojnih tradicija, jer nas veže uz naše pretke, bake i djedove, majke i očeve te druge članove naše obitelji i šire lokalne zajednice u kojoj živimo. Emocija nam pomaže shvatiti vlastitu tradiciju, ali i cijeniti vrijednosti tradicija drugih ljudi. Znanja i vještine koje su različite zajednice stekle o prirodnom okruženju u kojem žive generacijama, mogu nam biti smjernice za suočavanje s klimatskim promjenama, koje donose nevrijeme, suše, poplave i drugo. Uz to, prakticiranje različitih običaja, kako praksa pokazuje, pruža pojedincima sigurnost u vlastito društveno okruženje čime se mogu reducirati neke od suvremenih mentalnih oboljenja, poput depresije, anksioznosti i drugo. O takvom pristupu očuvanju nematerijalne kulturne baštine govorila je dr. sc. Mirela Hrovatin u okviru projekta SUSTAINWELL 19. srpnja 2025. godine na tribini Nematerijalna kultura i identitet: hrvatski i makedonski elementi na UNESCO-vim listama u Kulturno informativnom centru Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu u sklopu 59. Međunarodne smotre folklora Zagreb.
Sudionici tribine su bili stručnjaci na području zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine Hrvatske i Makedonije: mr. sc. Mimi Gjorgoska Ilievska (Kulturno informativni centar Republike Sj. Makedonije), Vesela Čestoeva (Ministarstvo kulture Republike Sj. Makedonije), Ivona Opetčeska Tatarčevska (Ministarstvo kulture Republike Sj. Makedonije) i dr. sc. Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku, umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora Zagreb). Svi su istaknuli važnost različitih tradicija i potrebu za budućom suradnjom na području očuvanja nematerijalne kulturne baštine. U sklopu tribine imali smo priliku čuti iznimno ugrožen način pjevanja, glasoečko dvoglasno pjevanje, koje su nam izveli članovi obitelji i pjevačke grupe Trio Gavrovski iz Tetova. Ovo je pjevanje upisano na UNESCO-ovu Hitnu listu, a pjevači su na tribini pojasnili koliko im je njihova tradicija značajna, kao i s kojim se problemima sve susreću u njezinom očuvanju.
Preliminarni rezultati istraživanja projekta SUSTAINWELL predstavljeni na međunarodnoj konferenciji SIEF
Na 17. konferenciji udruženja International Society for Ethnology and Folklore koja se održala od 3. do 6. lipnja 2025. u Aberdeenu u Škotskoj pod nazivom Unwriting predstavljeni su preliminarni rezultati istraživanja dva radna paketa projekta SUSTAINWELL: RC3 Antropološka studija kreativnih rješenja za održivu budućnost i RC6 Energetska održivost i nezavisnost kao preduvjet dobrobiti društva. Usmeno izlaganje pod nazivom Anthropological Perspectives on Textile Upcycling: From Waste to Worth održala je dr. sc. Morana Jarec u tematskom panelu o narativima odijevanja. Usmeno izlaganje pod nazivom Renewable Fields of Power: Steering Energy Transition at the Periphery održale su dr. sc. Olga Orlić i dr. sc. Duga Mavrinac u panelu koji se bavi klimatskim promjenama. Na konferenciji je sudjelovalo nešto više od 1000 sudionika, a održala se u hibridnom formatu. Osim zanimljivih plenarnih predavanja, radionica i panela, ova konferencija je bila izvrsna prilika za umrežavanje.
Barijere u liječenju onkoloških pacijenata na pakračkom području
Tijekom terenskog istraživanja početkom travnja u Pakracu, dr. sc. Jelena Seferović došla je do saznanja da oboljeli od karcinoma u manjim sredinama često nisu dovoljno informirani o daljnjim koracima u dijagnostičkom i terapijskom postupku. Pakrac i okolna naselja pretežno naseljava starije stanovništvo koje se teško snalazi s e-naručivanjem i komunikacijom putem e-maila. Pacijenti najčešće pokušavaju kontaktirati bolničko osoblje i liječnike telefonom, no obično ostaju bez odgovora.
Sve je više starijih osoba koje žive same, jer su im djeca odselila u urbana središta ili inozemstvo. U pakračkoj bolnici liječnik obavlja inicijalni pregled, a ako nalazi upućuju na karcinom, pacijente većinom upućuje u Zagreb, ali neki pacijenti idu i u Požegu, gdje onkolog dolazi iz Slavonskog Broda. Novi slučajevi prijavljuju se gotovo svakodnevno. Kod žena je najčešći karcinom dojke, a kod muškaraca rak debelog crijeva.
Postoje teškoće s terminima, no liste čekanja su se ipak smanjile. Nedostatak liječnika u zdravstvu je evidentan, a većina oboljelih od karcinoma u ovom području ne može si priuštiti odlazak privatnom liječniku. Dodatne komplikacije nastaju zbog prijevoza i troškova, jer pacijenti ovise o drugima i moraju plaćati smještaj zbog ranih termina pregleda.
Onkološki pacijenti imaju pravo na sanitetski prijevoz, no put je zahtjevan jer se nakon kemoterapije odmah vraćaju u Pakrac. Pakrac je prometno slabo povezan s većim gradovima, a autobusne linije su rijetke ili ne postoje.
Sve prethodno navedeno, do čega je Seferović došla kroz razgovor s Đurđicom Stokić, mag. med. techn., pomoćnicom ravnateljice za sestrinstvo i glavnom sestrom Opće županijske bolnice Pakrac i Bolnice hrvatskih veterana, u suštini korespondira s dosadašnjim osobnim iskustvima žena oboljelih od različitih oblika karcinoma iz manjih hrvatskih mjesta s kojima je provodila intervjue.
Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana
Kratki osvrt na dosadašnja istraživanja svakodnevnog života onkoloških pacijentica u manjim područjima Hrvatske
Dosad su istraživanja svakodnevnog života onkoloških pacijentica, koja provodi dr. sc. Jelena Seferović, uglavnom bila fokusirana na središnju Hrvatsku, uz nekoliko iznimaka. Do kraja 2025., odnosno do završetka druge projektne godine, istraživački fokus usmjerit će isključivo na područje Pakraca i okolice. Kao što je spomenuto u prethodnoj objavi, današnja Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, razvila se iz Kraljevske zemaljske javne bolnice, koja je otvorena 1898. Pakračka bolnica trenutno ne nudi sustavno medicinsko liječenje onkoloških pacijenata, no planira se otvaranje odjela palijativne skrbi tijekom ove godine. Na temelju provedenih intervjua, dr. sc. Seferović uočila je da kazivačice iz manjih i udaljenijih naselja, uz brojne zdravstvene poteškoće izazvane karcinomom i ograničen pristup medicinskim uslugama, imaju poteškoća u pristupu psihološkoj, socijalnoj i duhovnoj podršci, koja je uglavnom dostupna u urbanijim područjima. Iz dostupnih podataka, zaključila je da su članice Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same, u sklopu inicijative Zdrava kava, već 2023. organizirale okupljanje i u Pakracu. Tada se, uz stručnu podršku, nastojalo odgovoriti na brojna pitanja vezana uz suočavanje žena oboljelih od karcinoma i njihovih obitelji sa svakodnevnim izazovima. Riječ je o iznimno vrijednoj inicijativi, no unutar nje nije moguće osigurati svakodnevnu i kontinuiranu zdravstvenu, kao ni druge oblike potrebne podrške. Te okolnosti, zajedno s brojnim drugim otežavajućim faktorima, posebno su u jednom slučaju poslužile kao poticaj za izbor profesionalnog zvanja koje je oblikovalo njezin životni put. Jedno od ključnih pitanja koje je proizašlo iz ovog istraživanja odnosi se na to u kojoj mjeri onkološka bolest doprinosi transformaciji identiteta oboljelih, te kako ta transformacija oblikuje njihove socijalne uloge, osobnu percepciju i interakcije unutar šire društvene zajednice.
Kraljevska zemaljska javna bolnica u Pakracu, iz Zbirke fotografija tvrtke Griesbach i Knaus (HR-HDA-1446)
Energetska neovisnost na hrvatskim otocima
U sklopu radne cjeline 6 Energetska održivost i nezavisnost kao preduvjet dobrobiti društava, dr. sc. Olga Orlić i dr. sc. Duga Mavrinac provele su terensko istraživanje na otocima Cresu, Krku i Velom Lošinju. Istraživanje je obuhvatilo analizu razvojnih strategija i projekata iz područja energetske i zelene tranzicije, te dubinske intervjue s članovima zadruge Apsyrtides, Eko Kvarner, Pokret otoka, kao i dionicima i pojedincima koji su ugradili sustave solarne energije u vlastita kućanstva te koriste obnovljive izvore energije, zagovaraju energetsku neovisnost i korištenje obnovljivih izvora energije.
Onkološki pacijenti i zdravstvena skrb u malim gradovima: Pakrac
U okviru istraživanja svakodnevice onkoloških pacijentica u manjim hrvatskim mjestima i selima, dr. sc. Jelena Seferović, osim što analizira emocionalne i psihološke izazove s kojima se ova populacija suočava u borbi protiv malignih bolesti, nastoji prikupiti podatke o podršci koju im pruža zdravstveni sustav. Tijekom terenskog rada u Slavoniji, utvrdila je da u Općoj županijskoj bolnici Pakrac i Bolnici hrvatskih veterana, nažalost, ne postoji odjel specijaliziran za palijativnu skrb. Međutim, određeni broj kreveta za pacijente kojima je potrebna palijativna skrb dostupan je na drugim odjelima bolnice. Namjera je da se iduće godine otvori odjel za palijativnu skrb. Prostor za isti je već pripremljen, te sada slijedi njegovo opremanje. Unatoč tradiciji ove bolnice koja traje gotovo 130 godina, izazovi poput ratnih okolnosti, demografskih promjena, prostorne izoliranosti i niže ekonomske razvijenosti ograničavaju mogućnosti pružanja sveobuhvatne zdravstvene skrbi onkološkim pacijentima. Povijest pakračke bolnice započela je 1898. godine, kada je otvorena kao Kr. zem. bolnica, a njezini ostaci, vidljivi u prilogu ove objave, danas svjedoče o bogatoj medicinskoj tradiciji ovog grada. U tom kontekstu, valja istaknuti da se razvila iz Bolnice za stidne i kužne bolesti, koja je djelovala od druge polovice 18. stoljeća u nekadašnjem dvorcu baruna Trenka, smještenom tik uz rijeku Pakru.
Sudjelovanje na prvom sastanku COST Akcije CIRCUL’ARTs
Dr. sc. Morana Jarec, u svojstvu članice Upravljačkog odbora, sudjelovala je na prvom sastanku COST Akcije CONNECTING CRITICAL PEDAGOGIES, INCLUSIVE ART FORMS AND ALTERNATIVE BAROMETERS FOR URBAN SUSTAINABILITY 18. listopada 2024. u Bruxellesu, Belgija. COST Akcija CIRCUL’ARTs ima za cilj razviti zajednički okvir za prikupljanje podataka o održivosti i cirkularnosti, sistematizaciju i dijeljenje rezultata, proizvodnju preporuka i razvijanje strateškog plana za implementaciju promjena. Istraživanja provedena na istraživačkom projektu SUSTAINWELL koristit će se u sudjelovanju u ovoj COST akciji za internacionalizaciju i diseminaciju rezultata, transfer znanja, umrežavanje, podizanje akademske i javne svijesti vezano uz održivost, cirkularnost, kritične i kreativne pedagogije. Ova COST akcija okuplja pedagoge i istraživače iz područja društvenih i humanističkih znanosti, ali i umjetnike i inženjere raznih profila.
Izlaganje na konferenciji u Osijeku
Dr. sc. Olga Orlić sudjelovala je na 7. Kongresu hrvatskih povjesničara čija je središnja tema bila Zemlja. Kongres je održan u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. godine. Dr. Orlić predstavila je istraživanje u sklopu WP4 (Building a food-conscious citizenry in Croatia) projekta SUSTAINWELL. Zajedno s mr. sc. Željkom Petrović Osmak iz Etnografskog muzeja u Zagrebu predstavila je kako urbani vrtovi mogu biti pokretači razvoja civilnog društva, na primjeru istog Muzeja. Dr. Orlić je također održala samostalno izlaganje pod naslovom Zemlja kao resurs zajedničke zalihe: primjeri solidarne ekonomije iz Slavonije i Baranje.
Izlaganje na konferenciji u Ljubljani
Dr. sc. Jelena Seferović je, u sklopu konferencije projekta DEAGENCY (ERC Advanced Grant), održane od 30. kolovoza do 1. rujna 2024. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, izložila temu pod nazivom “Navigating two worlds: Is it possible to stay connected with those we’ve lost?” Tom prilikom je, između ostalog, predstavila rezultate istraživanja provedenog u okviru projekta SUSTAINWELL. Istražujući svakodnevicu onkoloških pacijentica, dr. Seferović je došla u doticaj s populacijom čije su članice obitelji preminule od posljedica karcinoma. U razgovoru s njima, otkrila je da su neki tumačili određene znakove iz prirode i zvukove kao način na koji ih preminuli kontaktiraju. Njihove interpretacije pružile su uvid u alternativne načine uspostavljanja veze s preminulima, kao i u želju da se ta povezanost očuva i nakon fizičke smrti.
Autorica fotografije: Simona Kuntarič Zupanc
Posjet BICPOP-u!
U Zagrebu, kao dio Zelene akcije, djeluje besplatni, volonterski i participativni servis Biciklpopravljaona (BICPOP) temeljen na “uradi sam” principu. Osim promicanja biciklizma kao prihvatljivog oblika transporta, naglasak je stavljen na ponovnu uporabu i društvenu solidarnost. BICPOP pruža prostor, alate i savjete svima zainteresiranima da poprave svoj bicikl uz pomoć njihovih volontera i volonterki. U posjeti BICPOP-u kao inicijativi važnoj za Radnu cjelinu 3 projekta SUSTAINWELL (Antropološka studija kreativnih rješenja za održivu budućnost), saznali smo i za druge aktivnosti Zelene akcije koje se temelje na principu uradi sam, odnosno s drugima ili zajedno, te principima održivosti (reduce, re-use, re-purpose, re-cycle, repair, up-cycle), poput Popravimo zajedno, Swap party, tečaj šivanja, Reuse festival i druge.
U posjeti Udruzi za razvoj ‘uradi sam’ kulture - Radiona.org
U sklopu radne cjeline 3 Antropološka studija kreativnih rješenja za održivu budućnost projekta SUSTAINWELL koja se bavi proučavanjem DIY (do-it-yourself / uradi sam) pokreta, dr. sc. Morana Jarec je u srpnju 2024. g. posjetila Udrugu za razvoj ‘uradi sam’ kulture Radiona.org – Zagreb Makerspace. Za potrebe istraživanja, u ugodnom razgovoru informirala se o aktivnostima i djelovanju Radione. Između ostalog, Radiona je građanski laboratorij koji se sastoji od makerspacea/hackerspacea, Repair Cafe-a, InkluLAB-a, a bavi se DIY (uradi-sam), DIWO (uradi-s-drugima) i DITO (uradimo-zajedno) kulturama, STEAM konceptima, interdisciplinarnim i međugeneracijskim neformalnim obrazovanjem. Radiona svoje aktivnosti usmjerava na obrazovanje, inovacije, istraživačke procese, umjetničku produkciju, kustoske prakse, rezidencije, međunarodnu i domaću međusektorsku suradnju, samoodržive sustave, aktivnosti u zajednici za popravljačke aktivnosti, građansku znanost i aktivnosti povezane s društvenom svijesti.
Klubovi žena liječenih od karcinoma dojke na jugu Hrvatske - recentna povijest
Predavanje prof. dr. sc. Maruške Svašek s Queens University Belfast, UK
U četvrtak, 14. ožujka 2024. godine prof. dr. sc. Maruška Svašek s Queens University Belfast, UK, održala je predavanje pod naslovom “Collaboration, Fermentation, and the Representation of Microbial Life” u knjižnici Instituta za antropologiju. Tema predavanja usko je vezana uz Radnu cjelinu 3 projekta SUSTAINWELL.
(klikom na tekst otvara se poziv u kojem možete pronaći više informacija o predavačici i predavanju)
